Djedefra
From Wikipedia, the free encyclopedia
Džedefra je bio 3. faraon 4. dinastije drevnoga Egipta, sin i nasljednik Kufua, graditelja Velike piramide. Koristio je naslov sara – Raov sin. Bio je prvi vladar koji je koristio taj naslov.
Djedefra | |
---|---|
faraon Egipta | |
Džedefrina glava od kvarcita, Louvre | |
Sahrana | piramida u Abu Rawashu |
Prethodnik | Kufu, faraon Egipta |
Nasljednik | Kafra, faraon Egipta |
Dinastija | 4. dinastija drevnog Egipta |
Otac | Kufu, faraon Egipta |
Majka | nepoznata kraljica |
Djeca | Baka, princ Egipta Hornit, princ Egipta Setka, princ Egipta Nikaudžedefra, princ Egipta Neferhotepes, princeza Egipta Heteferes C, princeza Egipta |
Vjeroispovjest | religija drevnog Egipta |
Čini se da Džedefra nije dugo vladao. Prema jednom popisu kraljeva, on je vladao samo osam godina. S druge pak strane, smatra se da je vladao barem 11 godina. Miroslav Verner zaključio je da Džedefra uistinu nije dugo vladao.
George Reisner stvorio je teoriju o Džedefri kao bratoubojici. Teorija se danas smatra izmišljotinom.
Prema Vassilu Dobrevu, Velika sfinga u Gizi djelo je Džedefre, a predstavlja njegova oca. Moguće je da Sfinga predstavlja samog Džedefru, budući da crte lica Sfinge liče crtama Džedefrina lica na jednom kipu.
Džedefra je bio pokopan u piramidi zvanoj "Džedefrino zvjezdano nebo" u Abu Rawashu. Smatra se da je to bila najljepša egipatska piramida. Čini se da je originalno bila jednako visoka kao i piramida Džedefrinog polunećaka Menkaure.
Džedefra je bio naslijeđen – kako se to uobičajeno smatra – od strane svog mlađeg polubrata Kafre, Menkaurinog oca. Za razliku od svog oca i polubrata, Džedefra je možda bio bolji faraon, jer on nije zapamćen kao okrutni tiranin.