Fidži
From Wikipedia, the free encyclopedia
Fidži (fidžijski: Viti; fidžijski hindski: फ़िजी [Fijī]), službeno Republika Fidži[1] (fidžijski: Matanitu Tugalala o Viti;[2] fidžijski hindski: फ़िजी गणराज्य),[3] jest otočna država u Melaneziji, u Oceaniji, smještena u južnom Pacifiku, oko 2,000 kilometara od Sjevernog otoka Novog Zelanda. Najbliže susjedne zemlje Fidžiju su Vanuatu, na zapadu, Nova Kaledonija, na jugozapadu, novozelandski Kermadecovi otoci, na jugoistoku, Tonga, na istoku, Samoansko otočje i francuski kolektivitet Wallis i Futuna, na sjeveroistoku, te Tuvalu, na sjeveru. Fidži sačinjava arhipelag s više od 330 otoka — 110 od kojih je trajno naseljeno — te preko 500 hridi i otočića, a koji tvori ukupnu površinu od 18,300km2. Najisturenija skupina otoka je Ono-i-Lau. Čak 87% od ukupne populacije od oko 912,000 ljudi živi na otocima Viti Levu i Vanua Levu. Glavni grad, Suva, nalazi se na otoku Viti Levu i služi kao glavna luka na Fidžiju.[4] Oko tri četvrtine stanovnika Fidžija živi uz obalna područja otoka Viti Levu, mahom u Suvi, ali i u manjim urbanim centrima poput Nadija — koji ima izraženo razvijen lokalni turizam[4] — ili Lautoke, gdje je izražena industrija šećera. Zbog geoloških karakteristika, unutrašnjost Viti Levua slabo je naseljena.[5]
Republika Fidži |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Geslo: Rerevaka na Kalou ka Doka na Tui (sh. Boj se Boga i poštuj Kraljicu) |
||||||
Državna himna: "God Bless Fiji" | ||||||
Glavni grad i najveći grad | Suva 18°10′0″S, 178°27′0″E | |||||
Službeni jezici | engleski jezik fidžijski jezik hindski jezik |
|||||
Vlada | Unitarna parlamentarna ustavna republika | |||||
- | Predsjednik | Wiliame Katonivere | ||||
- | Premijer | Sitiveni Rabuka | ||||
Zakonodavno tijelo | Parlament | |||||
Nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva | ||||||
- | Status dominiona | 10. listopada 1970. | ||||
- | Republika | 7. listopada 1987. | ||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 18,274 km2 (151.) | ||||
- | Voda (%) | zanemarivo | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Procjena za 2018. | 912,241 (161.) | ||||
- | Gustoća | 46.4/km2 (148.) | ||||
BDP (PPP) | procjena za 2018. | |||||
- | Ukupno | $9.112 mlrd. | ||||
- | Per capita | $10,251 | ||||
BDP (nominalni) | procjena za 2018. | |||||
- | Ukupno | $5.223 mlrd. | ||||
- | Per capita | $5,876 | ||||
Gini (2013.) | 36.4 srednji |
|||||
HDI | 0.741 visok • 92. |
|||||
Valuta | dolar (FJD) | |||||
Vremenska zona | FJT (UTC+12) | |||||
- | Ljeti (DST) | FJST (UTC+13) | ||||
Pozivni broj | +679 | |||||
Web domena | .fj |
Većina fidžijskih otoka formirana je vulkanskom djelatnošću prije otprilike 150,000,000 godina. Geotermalna aktivnost, mada rijetka, povremeno je prisutna i danas, najčešće na otocima Vanua Levu i Taveuni.[6] Geotermalni izvori na otoku Viti Levu nisu vulkanskog porijekla te imaju niskotemperaturna (cca. 35-60°C) površinska otpuštanja. Ljudi su na fidžijskom arhipelagu živjeli od drugog tisućljeća prije nove ere; isprva su to bili Austronežani i Melanežani, s nešto malo polinezijskih utjecaja. Europljani su posjećivali Fidži počevši od XVII. vijeka,[7] a nakon kratkog perioda kao nezavisna monarhija, Fidži je 1874. godine postao kolonija Britanskog Imperija. Fidži je do 1970. godine imao status krunske kolonije, nakon čega je dobio veću autonomiju i status dominiona. Nakon serije pučeva, vojna vlast je 1987. godine proglasila republiku. Nakon uspješnog državnog udara 2006. godine, komodor Frank Bainimarama preuzeo je vlast u zemlji. Nakon što je Visoki sud tri godine kasnije proglasio vojnu vlast nezakonitom, predsjednik Josefa Iloilo, koga je vojska zadržala kao nominalnog državnog poglavara, abrogirao je Ustav iz 1997. godine i ponovo imenovao Bainimaramu kao privremenog premijera. Kasnije tokom iste godine, Iloila je naslijedio Epeli Nailatikau.[8] Nakon godina odgode, dana 17. rujna 2014. godine konačno su održani opći, demokratski izbori na Fidžiju. Bainimarama je pobijedio na izborima, koje su međunarodni promatrači opisali vjerodostojnima.[9]
Fidži je jedna od najrazvijenijih oceanijskih zemalja, što imaju zahvaliti bogatim izvorima minerala, ribe i drva. Nacionalna valuta je fidžijski dolar, a glavni izvozni proizvodi su turizam, radna snaga i flaširana voda.[10] Lokalna samouprava organizirana je na razini gradova i gradskih vijeća, koje nadzire nadležno ministarstvo.[11]