Hodočašće
From Wikipedia, the free encyclopedia
Hodočašće (ili hadžiluk) je dugačko putovanje na određeno mesto koje ima svoj značaj iz specifično verskih razloga ("sveto mesto"). Osoba koja vrši hodočašće naziva se hodočasnik (ili hadžija).
Hrišćani na hadžiluk odlaze u posetu Hristovom grobu u svetom hrišćanskom gradu, Jerusalimu. Nakon hadžiluka, hadžija (osoba koja je bila u hadžiluku) ima pravo da na svoje ime doda prefiks Hadži-. Mnoga prezimena potiču od takvih predaka jer se taj status smatrao vrlo prestižnim (Hadži-Petrović na primer). U simboličkom smislu hodočašće je uporedo inicialističi akt i delo predaje. Nalazi se u religijama koje pridaju poseban značaj i snagu određenim mestima. U hinduizmu predstavlja glavna hodočasnička mesta tzv. čardham u Judaizmu hodočašće u Silo i kasnije u Jerusalim gde je bila Gospodova svetinja. U budizmu su značajna mesta ta koja su spojena sa životom Bude a u hrišćenstvu sa životom Isusa Hrista ili nekog od svetaca dok je u islamu ovim mestom Meka rodno mesto Muhamedovo. Udaljene hramove i svetinje posećivali su i stari Grci i Rimljani a slično i Germani.
U hrišćanskoj Evropi se u ciljevima hodočašća naročito ka mesnim crkvama u dane njihovog osveštavanja ili na dan sveca njihovih patrona usredsređuje se društveni život računajući i komedijante. Sa postupanjem steizacuje se ovaj običaj osamostalio od religioznog porekla i hodočašće u profanom svetu postaje sinonim zabavnog parka.