Koluvijalni proces
From Wikipedia, the free encyclopedia
Koluvijalni proces je geomorfološki proces koji nastaje pod neposrednim dejstvom gravitacije. Gravitacija je univerzalno razvijen i svuda prisutan faktor i predstavlja posredan agens svih geomorfoloških procesa. U koluvijalnom procesu sila gravitacije predstavlja, međutim, neposredan agens.
Padine i kosine nalaze se u stanju prirodne ravnoteže. Kada se ravnoteža iz bilo kog razloga naruši, dolazi do gravitacionog pokreta stenskih masa i nastaje koluvijalni proces. Uzroci narušavanja prirodne ravnoteže padina i kosina mogu biti endogenog ili egzogenog porekla. Najčešći endogeni uzroci su zemljotresi i vulkanske erupcije. Egzogene uzroke čini razvoj praktično svih geomorfoloških procesa.
Pri narušavanju stabilnosti padina i kosina poseban značaj ima ljudska delatnost. Opterećenje padine izgradnjom objekata, ili uvođenjem otpadnih voda, zasecanja i podsecanja padina i slične aktivnosti veoma su čest uzrok narušavanja prirodne ravnoteže i pokreta stenske mase pod neposrednim dejstvom gravitacije, tj. nastanka koluvijalnog procesa.
Koluvijalni proces ima, kao i deluvijalni i proluvijalni, bitne karakteristike padinskih procesa: vremenski i prostorno je ograničen i obnovljiv u kratkim vremenskim intervalima. Specifičnost čini razvoj na veoma malim prostorima, koji se najčešće mere dekametrima i hektometrima. Erozioni oblici tu se, po pravilu, ne mogu jasno izdvojiti od akumulacionih. Kinetička energija, u zavisnosti od načina kretanja i količine pokrenutog materijala, varira u veoma velikom opsegu.