Korint
From Wikipedia, the free encyclopedia
Korint (grčki Κόρινθος, Kórinthos) je grad u Grčkoj. U drevna vremena je bio grad-država na Korintskoj prevlaci, uskom komadu kopna koji spaja Peloponez s ostatkom Grčke. Zapadno od prevlake je Korintski zaljev, a na istoku je Saronski zaljev. Korint se nalazi oko 78 km jugozapadno od Atene. Prevlaka, koju su drevna vremena brodovi prelazili uz pomoć drvenih saonica, danas je presječena s kanalom.
| Korint (Κόρινθος) | |
|---|---|
 Apolonov hram u drevnom Korintu | |
| Lokacija | |
  | |
| Koordinate | 37°56′N 22°56′E |
| Vremenska zona: | EET/EEST (UTC+2/3) |
| Visina (min-max): | 0 - 10 m (0 - 33 ft) |
| Vlasti | |
| Država: | Grčka |
| Periferija: | Peloponez |
| Prefektura: | Korintija |
| Statistike o stanovništvu (godine 2001) | |
| Uže gradsko jezgro | |
| - Stanovništvo: | 36.555 |
| - Area:[1] | 102,2 km² (39 sq mi) |
| - Gustina: | 358 /km² (926 /sq mi) |
| Kodovi | |
| Poštanski kodovi: | 201 00 |
| Pozivni brojevi: | 27410 |
| Kodovi registarskih tablica: | KP |
| Web-sajt | |
| www.korinthos.gr | |
 | |
Korint je danas sjedište prefekture Korintija. Grad je okružen obalnim gradićima (u smjeru kazaljke na satu) Lechaio, Isthmia, Kechries, gradićem Examilia u unutrašnjosti te arheološkim nalazištem. Geofizički je grad okružen (u smjeru kazaljke na satu) ravnicom Vocha, Korintskim zaljevom, Korintskim kanalom, Saronskim zaljevom, planinama Oneia, i monolitnom stijenom Akrokorint gdje je u srednjem vijeku sagrađena akropola.
Prva naselja na području današnjeg Korinta datiraju iz vremena neolita, odnosno oko 6000. pne. Pretpostavlja se da se ispod današnjeg Korinta nalaze i tragovi gradskog naselja ili tvrđave koji je podignuto u doba mikenske civilizacije.
Smatra se da su antički grad Korint podigli dorski doseljenici u 9. vijeku pne. Zahvaljujući svom izvrsnom položaju i činjenici da je imao dvije luke, Korint se vrlo brzo razvio u jedno od najvažnijih trgovačkih središta Antičke Grčke te stekao ogromno bogatstvo i politički utjecaj. Uspon Korinta je posebno došao do izražaja u doba Perijandera, korintskog vladara pod kojim je taj grad-država osnovao niz kolonija širom Mediterana. Korint, čije su se bogatstvo i kultura mogli mjeriti s Atenom, sudjeluje u grčko-perzijskim ratovima. Njegov spor s Atenom je 431. pne. doveo do peloponeskog rata u kome mu je glavni saveznik bila Sparta. Nakon spartanske pobjede, Korint se pridružio Tebi protiv spartanske hegemonije što je dovelo do korintskog rata. U 4. vijeku pne. Korint je mjesto gdje je Filip II Makedonski stvorio tzv. Korintsku ligu protiv Perzijskog Carstva.
Godine 146. pne. za vrijeme ahajskog rata je rimska vojska osvojila Korint i izvršila genocid nad njegovim stanovništvom pobivši sve muškarce, dok su žene i djeca odvedene u roblje, dok je sam grad temeljito opljačkan, a potom spaljen. Vijek kasnije je Julije Cezar na mjestu Korinta godine 44. pne. osnovao koloniju Colonia laus Iulia Corinthiensis za oslobođene robove, koja je brzo izrasla u veliki, bogati kozmopolitanski grad nalik na onaj koji mu je prethodio. Kao važno trgovačko i prometno središte Rimskog Carstva, Korint je bio važan za historiju ranog kršćanstva o čemu svjedoče dvije Pavlove poslanice upućene Korinćanima.
U sljedećim vijekovima je Korint često trpio razaranja od potresa, ali i od stranih osvajača. Kao središte bizantske teme Hellas je 1205. nakon četvrtog križarskog rata pripao križarskom vođi Geoffreyu de Villehardouinu i postao sjedište križarske Ahajske kneževine. Godine 1458. su ga ga osvajaju Otomani, pod čijom je vlašću ostao sve do 1687. kada su ga osvojili Mlečani. Godine 1715. Turci su ponovno osvojili Korint.
Za vrijeme grčkog rata za nezavisnost Korint je u potpunosti razoren. Usprkos toga, vlasti Kraljevine Grčke su ga namjeravali učiniti prijestolnicom nove države, da bi se na kraju ipak odlučili za Atenu. Godine 1858. katastrofalan je potres u potpunosti razorio Korint, zbog čega je novi grad morao biti sagrađen 3 km sjeveroistočno od starog. Razvoju Korinta je nakon toga doprinijela izgradnja Korintskog kanala koja je započela 1881. a završila 1893. godine.
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
