Kraljevina Bosna
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kraljevina Bosna ili Bosansko kraljevstvo, je država koja je postojala na Balkanu od druge polovine 14. vijeka do druge polovine 15. vijeka, obuhvaćajući pretežno prostore današnje Bosne i Hercegovine, ali u nekim periodima i dijelove susjednih država. Za vrijeme kralja Tvrtka I, Bosansko kraljevstvo je bila najmoćnija balkanska država.
|
Bosanska kraljevska kruna i vijeće bosanskog plemstva služili su kao dva konstitutivna stupa države. Ozemlje je pripadalo ili vladaru ili nekolicini moćnih vazala, kojih je početkom 15. st. bilo 6 ili 7. Veliki i mali vazali često su vodili ratove jedan protiv drugoga oko zemlje ili kojekakvih prava, a oni najveći povremeno i protiv kralja. Vladar Huma godine 1448. uzeo je poseban naslov hercega (vojvode) kako bi naglasio svoju neovisnost o kralju te da je njegov položaj viši od položaja drugih vladara. Unutar zemlje, i veliki dio klera, feudalni gospodari i stanovništvo, kao i otprilike polovina vladara od 12. do 15. st., bili su sljedbenici ili su tolerirali lokalnu Crkvu bosansku, čime je bosansko političko tijelo bilo podijeljeno oko religije. Kao ishod te podjele, međusobnog suparništva i centrifugalnih tendencija velikih feudalaca te bijednih uvjeta u kojima su živjeli kmetovi, srednjovjekovna bosanska država uvijek je bila slaba i nestabilna.
Bosna je Turcima bila lak plijen, gospodarski iscrpljena nakon ponovljenih ratova protiv Ugarske, razjedinjena čestim borbama između kralja i regionalnih feudalaca i podijeljena vjerskim razlikama. Kmetovi su bili nezadovoljni, preopterećeni davanjima plemstvu i troškovima čestih ratova.