Mahmud Ahmadinežad
From Wikipedia, the free encyclopedia
Mahmud Ahmadinežad (perzijski: محمود احمدینژاد) (Aradan kraj Garmsara, 28. 10. 1956.)[1], šesti je predsjednik Islamske Republike Iran. Predsjednikom je postao 6. 8. 2005., nakon pobjede na iranskim predsjedničkim izborima 2005. godine[2]. Ahmadinežad je nakon 24 godine Islamske Republike postao prvim predsjednikom Irana koji nije klerik[3]. Unatoč tituli predsjednika, on nije najmoćniji čovjek u državi; ta uloga pripada vrhovnom vođi Irana ajatolahu Aliju Hameneiju, prema članku 113. iranskog ustava[4]. Prije predsjedničkog mandata, Ahmadinežad je obnašao dužnost gradonačelnika Teherana i ostandara Ardabilske pokrajine.
Mahmud Ahmadinežad | |
---|---|
Mandat 3. 8. 2005. – 3. 8. 2013. | |
Potpredsjednik | Parviz Davudi |
Prethodnik | Muhamed Hatami |
Nasljednik | Hasan Ruhani |
Gradonačelnik Teherana | |
Mandat 20. 6. 2003. – 3. 8. 2005. | |
Prethodnik | Muhamed Hasan Malekmadani |
Nasljednik | Muhamed Bagir Galibaf |
Rođenje | 28. 10. 1956. Aradan Garmsarski okrug Semnanska pokrajina Iran |
Politička stranka | Savez graditelja Islamskog Irana |
Zanimanje | Doktor građevinskih znanosti |
Vjera | šijitizam |
Ahmadinežad se našao na udaru kritika Sjedinjenih Država i Izraela, dok je ojačao veze s Rusijom, Venecuelom, Sirijom i državama Perzijskog zaljeva[5][6].
Iranski nuklearni program Ahmadinežad je opisao kao mirnodopski i nužno potrebnog državi zbog neprekidnog povećanja državnih energetskih potreba. Zbog navedenog objašnjenja i drugih razloga, Iran je odbio prestati sa obogaćivanjem uranija unatoč rezoluciji UN-a koja je to zahtjevala[7]. Ahmadinežad uvjerava kako su zapadne sankcije Iranu zbog nuklearnog programa ilegalne i kako će se Iran nastaviti pridržavati pravila Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) oko svog nuklearnog programa[8].
Ahmadinežad je također pozvao na raspuštanje države Izrael za koju je rekao kako joj je mjesto u Europi[9][10], a pozivao je i na slobodne izbore na Bliskom istoku. Zalagao se i za prava Palestinca, ističući kako bi Palestinci trebali na demokratskim izborima odlučiti svoju sudbinu[11].
Jedna od Ahmadinežadovih najkontroverznijih izjava bila je ona, prema prijevodu izraelskog Jerusalem Posta[12], kako „Izrael treba izbrisati s karte svijeta“, što su iranski dužnosnici i sam predsjednik kasnije opovrgnuli kao pogrešno protumačene izjave[13]. Također, optužen je i za nazivanje Holokausta mitom[14] zbog čega je optužen za antisemitizam, no službeni Teheran tvrdi kako je izjava pogrešno protumačena, odnosno preuzeta iz drugog konteksta[15]. Kao odgovor na te kritike, Ahmadinežad je izjavio „Ne, ja nisam protiv Židova, jer ih jako poštujem“[16], te „Nisam izjavio kako se holokaust uopće nije dogodio. To uopće nije moja prosudba“[17].
Za vrijeme svog mandata, Ahmadinežad je pokrenuo racionalni plan korištenja plina u cilju smanjenja državne konzumacije nafte. Također, uveo je rezove na kamatne stope koje privatne i državne banke mogu naplaćivati svojim korisnicima[18].