Opsada Skadra (1912–1913)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Opsada Skadra, koja se ponekad naziva i Bitka za Skadar, je operacija koju je crnogorska vojska poduzela s ciljem da zauzme osmanlijsko utvrđenje Skadar u Severnoj Albaniji, za vreme prvog balkanskog rata krajem 1912. i početkom 1913. godine.
Opsada Skadra | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Segment prvog balkanskog rata | |||||||
Crnogorska zastava na skadarskoj tvrđavi. | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Otomansko Carstvo,
Albanski dobrovoljci |
Crna Gora Srbija | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Hasan Riza Paša † | Kralj Nikola Danilo Petrović Njegoš Janko Vukotić Mitar Martinović | ||||||
Snage | |||||||
18.000-24.000 otomanskih vojnika[1][2] 5.000-9.000 albanskih dobrovoljaca[1][2] 108 topova[2] |
23.000-28.000 crnogorskih vojnika [2] 8.000-10.000 srbijanskih vojnika[2][3][4] 100-njak topova[1] | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
ukupni gubici nepoznati; oko 3.400 samo na Bardanjoltu [2][5] |
9.438 Crnogoraca ukupno[2] 1.600-1.800 Srba samo na Brdici[3][4] Napomena: prikazani su ukupni gubici: poginuli, zarobljeni i ranjeni. |
Crnogorska vojska je, uz pomoć srpske vojske, opsedala Skadar šest meseci i tokom tog perioda je više puta bezuspešno pokušavala da zauzme grad. Krajem aprila 1913. godine zapovednik odbrane Esad Paša je predao Skadar Crnogorcima, ali su oni već početkom maja pod pritiskom međunarodnih snaga bili primorani da se povuku, a grad je pripao novoosnovanoj državi Albaniji, sukladno odlukama Londonske konferencije.
Uzrok opsade su bile teritorijalne pretenzije Crne Gore, temeljene na činjenici da je Skadar bio prestonica Zete u srednjem veku. U vreme balkanskog rata, većinsko stanovništvo skadarske oblasti su činili Albanci.[6]