Računarska memorija
From Wikipedia, the free encyclopedia
U računarstvu, memorija se odnosi na fizičke uređaje koji se koriste za skladištenje programa (nizovi instrukza informaciju u fizičkim sistemima koji rade na visokim brzinama (npr. RAM), kao razlika od sekundarne memorije, koji su fizički uređaji za skladištenje programa i podataka koji imaju sporiji pristup, ali imaju veći memorijski kapacitet. Primarna memorija uskladištena na sekundarnoj memoriji se zove „virtuelna memorija“.
Za ostale upotrebe, v. Memorija (razvrstavanje).
Termin „memorija“, sa značenjem primarna memorija je često povezana sa adresabilnom poluprovodničkom memorijom, tačnije integrisanim kolima koji se sastoje iz tranzistora na bazi silikona. Oni se koriste kao primarna memorija, ali imaju i druge svrhe u računarima i drugim elektronskim uređajima. Postoje dve glavne vrste poluprovodničke memorije: postojane i nepostojane. Primeri postojane memorije su fleš memorija (nekad se koristi kao sekundarna a nekad kao primarna računarska memorija) i ROM/PROM/EPROM/EEPROM memorija (koristi se za firmver, npr. za pokretače operativnih sistema). Primer za nepostojane memorije su primarne memorije (uglavnom DRAM), i brza CPJ keš memorija (uglavnom statički RAM odnosno SRAM, koji je brz ali koristi puno energije i ima manji memorijski kapacitet po jedinici površine od DRAM memorije.
Većina poluprovodničke memorije je organizovana u memorijske ćelije ili bistabilne flip-flopove, od kojih svaki sadrži jedan bit (0 ili 1). Organizacija fleš memorije sadrži i jedan bit po memorijskoj ćeliji i više bitova po ćeliji (ova vrsta se zove ćelija na više nivoa, skraćeno MLC). Memorijske ćelije su grupisane u reči fiksne dužine, na primer 1, 2, 4, 8, 16, 32, 64 ili 128 bita. Svakoj reči se može pristupiti binarnim adresama od N bita, što omogućava skladištenje 2 na N reči u memoriji. Sledi da se procesorski registri obično ne smatraju za memoriju, jer oni skladište po jednu reč i ne sadrže mehanizam adresiranja. Termin „storidž“ se često koristi kao naziv za sekundarnu memoriju tipa traka, magnetnih diskova i optičkih diskova (CD-ROM i DVD-ROM).