Rat Pete koalicije
From Wikipedia, the free encyclopedia
Rat pete koalicije bio je rat 1809. između saveza Austrije i Velike Britanije protiv Napoleonove Francuske i Bavarske. Sukob se odvijao najviše u centralnoj Evropi od aprila do jula 1809. Britanija je tada već učestvovala u Ratu za špansku nezavisnost, ali poslala je jednu ekspediciju u Holandiju da smanji pritisak na Austriju. To je imalo mali efekat na ishod rata. Posle mnogo sukoba u Bavarskoj i duž Dunava rat je završio pobedom Francuske posle bitke kod Vagrama početkom jula 1809. Šenbrunski mir je bio najteži mir koji je Francuska nametnula Austriji. Metternich i nadvojvoda Karlo su uspeli da očuvaju Austrijsko carstvo u zamenu za obećanje da će pomagati francuske napore. Francuska je Austriji oduzela Korušku, Kranjsku i jadranske luke. Galiciju je predala Poljskoj, a područje Salzburga Bavarskoj. Austrija je izgubila tri miliona podanika, tj. oko jedne petine stanovništva. Dok se nastavljao rat u Španiji, rat pete koalicije je bio najveći sukob na evropskom kontinentu do Napoleonove invazije Rusije.
Rat Pete koalicije | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Segment Napoleonovi ratovi | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Francuska Kraljevina Italija Napuljska kralj. Holandija Varšavsko vojv. Rajnska konfederacija Švajcarska |
Austrijsko carstvo Velika Britanija Kraljevina Sicilija | ||||||
Snage | |||||||
275.000 | 340.000 Austrijanaca 40.000 Britanaca |