Rat za austrijsko naslijeđe
From Wikipedia, the free encyclopedia
Rat za austrijsko nasleđe vođen je u periodu od 1740. do 1748. godine između Pruske, Bavarske, Saksonije, Francuske, Španije, Napuljske kraljevine, Đenove, Falačke, Kelna i Švedske sa jedne i Austrije, Velike Britanije, Holandije, Hanovera, Pijemonta i Rusije sa druge strane. U podsukobe rata spadaju Rat kralja Džordža u Severnoj Americi, Rat za Dženkinsovo uvo (koji je zvanično izbio 23. oktobra 1739), Prvi Karnatski rat u Indiji i Prvi i Drugi šleski rat.
Rat za austrijsko nasleđe | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Učesnice Rata za austrijsko nasleđe | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Pruska Kraljevina Francuska Španija Saksonija Bavarska Dve Sicilije Švedska Đenovljanska republika |
Habsburška Monarhija Velika Britanija Saksonija (1743-5) Hanover Nizozemska republika Rusija Kraljevina Sardinija |
Rat je počeo pod izgovorm da Marija Terezija ne može od svog oca Karla VI da nasledi habzburški presto, pošto je Salijski zakonik koji je zabranjivao ženama da naslede presto bio zgodan izgovor koji su iskoristile Pruska i Francuska da ospore moć Habzburga. Austriju su podržavali Velika Britanija i Nizozemska republika, tradicionalni neprijatelji Francuske, kao i Kraljevstvo Sardinija i Kneževina Saksonija. Francuska i Pruska su bile u savezu sa Kneževinom Bavarskom.
Španija, koja je bila u ratu sa Britanijom oko kolonija i trgovine još od 1739. je ušla u rat u Evropi kako bi povratila svoj uticaj u severnoj Italiji, kako bi poništila austrijsku dominaciju nad Apeninskim poluostrvom koju je ona postigla na štetu Španije kao posledicu Rata za špansko nasleđe početkom 17. veka. Rat se okončao Ahenskim mirom 1748. godine.