Žarnjaci

From Wikipedia, the free encyclopedia

Žarnjaci
Remove ads

Žarnjaci su životinje iz odeljka CNIDARIA i predstavljaju najjednostavnije eumetazoe, radijalno simetričnog tela. Postoji oko 10000 vrsta. Zajedno sa tipom rebronoša (Ctenophora) pripadaju grupi dupljara.

Kratke činjenice Naučna klasifikacija, Tipska vrsta ...

Telesni zid se sastoji od spoljašnjeg ektodermisa i unutrašnjeg endodermisa, a između ova dva sloja je nećelijska mezogleja. Telesni zid obavija gastro-vaskularnu duplju u kojoj se pored varenja hrane vrši i transport svarene hrane do svih delova tela [gaster= želudac; vas =krvni sud]. Ova duplja ima samo jedan otvor preko koga ulaze hranljivi sastojci i izlaze nesvareni sastojci. Hrane se sitnim organizmima koje hvataju tentakulama (pipcima) i ubacuju kroz usni otvor. Varenje hrane je unutarćelijsko i vrši se u ćelijama sa pseudopodijama, koje se nalaze u endodermisu.

U epidermisu se nalaze epitelomišićne ćelije, koje učestvuju u pokretanju čitavog organizma ili njegovih delova (tentakula), zatim se nalaze žarne ćelije ili knide i nervne ćelije. Žarne ćelije su naročito skoncentrisane na tentakulama koje služe za hvatanje plena, a mogu imati ulogu i u odbrani.

Kod žarnjaka se prvi put u živom svetu javlja nervni sistem i to u najprostijem obliku - difuzan (mrežast) nervni sistem. Nervne ćelije su razbacane bez nekog naročitog reda po epidermisu i međusobno su povezane u mrežu (difuzum).

Dupljari, odnosno žarnjaci, se javljaju u dva oblika kao polip i meduza. Kod žarnjaka koji imaju oba ova oblika, dolazi do smene generacija. Polip je bespolna generacija koja se razmnožava pupljenjem (bespolno), a meduze se razmnožavaju polno obrazovanjem gameta (spermatozoida i jajnih ćelija). Iz oplođene jajne ćelije razvija se larva planula. Polipi su sesilni organizmi, dok su meduze slobodnoplivajuće. Razlikuju se i po obliku - meduze su oblika kišobrana, a polipi imaju cilindričan oblik.

Žarnjaci, (kao i sunđeri), nemaju krvni, respiratorni ni ekskretorni sistem.

Klasifikacija žarnjaka izvršena je prema tome koji morfološki oblik imaju. Dele se na tri klase:

Remove ads

Literatura

  • Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd
  • Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
  • Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
Remove ads

Vanjske veze

Kratke činjenice
Remove ads
Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads