Žegar (Bukovica)

Žegar je nekadašnje naselje u Dalmaciji, u oblasti Bukovica, od kojeg su nastala današnja sela: Kaštel Žegarski, Bogatnik, Nadvoda i Komazeci. Sva 4 naselja se zajednički zovu Žegar.

Geografija

Žegar se nalazi u sjevernoj Dalmaciji, u Gornjoj Obrovačkoj Bukovici, koja se još naziva i Podgorska ili Prava Bukovica. Okružen je naseljima: Bilišane, Golubić, Krupa, Ervenik, Parčić, Medviđa i Zelengrad.^[1]

Kaštel Žegarski je u središtu Žegara i predstavlja upravno središte sa školom, srpskom pravoslavnom crkvom Svetog Georgija, mjesnim odborom, ambulantom. Nadvoda je na desnoj sjevernoj strani rijeke Zrmanje. Komazeci su najveće Žegarsko naselje, smješteno južno od Zrmanje. U Komazecima je područna škola, kao dio osnovne škole iz Žegara. Veći dio teritorije Žegara leži na brdovitom i planinskom zemljištu, jedino je dio Kaštela Žegarskog uz Zrmanju ravan gdje leži Žegarsko polje.^[1]

Historija

Srbi se u Žegaru spominju još davne 1392. godine. Tokom rata Žegar je bio u sastavu Republike Srpske Krajine.

Stanovništvo

Ukupno, Žegar je 1991. godine imao 2.057 stanovnika, od čega preko 99% Srba.

Prezimena

Prezimena iz Žegara su: Ušljebrka, Veselinović, Nanić, Đaković, Komazec, Jajić, Kovačević, Bundalo, Babić, Perić, Radmilović, Ivaniš, Grozdanić, Vukčević, Vukanac, Olujić, Relja, Mirilo, Subotić, Nanić-Babić, Milić, Kusalo, Ćoso, Zelić, Vučendić, Kubat, Kopanlija, Samardžić, Šukara, Krnjaja kao i mnoga druga.

Znamenite ličnosti

• Stojan Janković (1635 — 1687), vođa srpski uskoka
• Gerasim (Kiril) Zelić (Žegar, 22. jun 1752. — Budim, 26. mart 1828.), putopisac, arhimandrit i generalni vikar Srpske pravoslavne crkve u Dalmaciji

Galerija

• 
  Tabla na ulazu u Žegar
• 
  Srpska pravoslavna crkva u Žegaru
• 
  Kula u Žegaru
• 
  Rijeka Zrmanja u Žegaru