1365.

Godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1365 (MCCCLXV) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru.

< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1330-e | 1340-e | 1350-e | 1360-e | 1370-e | 1380-e | 1390-e | >
<< | < | 1361. | 1362. | 1363. | 1364. | 1365.. | 1366. | 1367. | 1368. | 1369. | > | >>

Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj Mart/Ožujak

  • 26. 2. - Zvanični datum osnivanja burmanske prestonice Ava/Inwa - Thado Minbya je prošle godine ujedinio centralni deo zemlje.
Thumb
Vuk Branković
  • pre marta 1365 - Umro Branko Mladenović, sevastokrator u Skoplju, rodonačelnik Brankovića. Njegovi sinovi Grgur i Vuk Branković se povlače na porodično imanje Borač u Drenici (najstariji brat Nikola Radonja je monah Roman u Hilandaru).
    • Brankovići – Vuk, Roman i Grgur – ktitori su manastira Hilandara.[1]
  • 3. mart -; Bitka kod Gataskogena u Švedskoj: Albert je porazio snage ranijeg kralja Magnusa IV.
  • 6. 3. - Avinjonski ugovor je primirje u franko-navarskom sukobu. Šarl II Navarski daje francuskom kralju neke posede na severu Francuske u zamenu za Montpellier (sprovedeno posle pet godina).
  • 12. 3. - Vojvoda Rudolf IV osnovao Univerzitet u Beču, rektor je Albert iz Saske. Najstarije sveučilište u njemačkim zemljama, ako ne računamo Prag, gdje je nastava na njemačkom.
  • 18. 3. - Prvi pomen Fojnice (kupoprodaja nekih rudarskih jama).

April/Travanj Jun/Lipanj

Thumb
Grb Jeana de Montforta
  • 12. 4. - Ugovor iz Guérande je kraj Rata za bretonsko nasleđe: engleski saveznik Jean IV je vojvoda Bretanje (do 1399), kuća Montfort vlada zemljom do 1514.
  • 26. 4. - Ugarski kralj Ljudevit je u Slankamenu, na putu ka Bugarskoj.[2]
  • maj - Car Karlo IV je posetio papu u Avinjonu.
  • 17. 5. - Umro je Ludwig VI, vojvoda Gornje Bavarske te markgrof, i elektor, Brandenburga. U Bavarskoj nastavlja brat Stefan II (do 1375), a u Brandenburgu mlađi brat Otto V (do 1373).
  • 2. jun -; Mađari na čelu s kraljem Ludovikom I. zauzimaju Vidin i zarobljuju bugarskog kralja Ivana Sracimira (on je odveden u jedan hrvatski zamak u Bosiljevu[3], Gumnik, Bosiljevo kod Čazme[4]).
    • Rastislalići, koji drže Braničevo i Kučevo, izgubili su samostalnost u ovo vreme.[5]
  • 4. 6. - Karlo IV je poslednji car krunisan u Arlu za kralja Burgundije/Arleškog Kraljevstva, što je formalnost. Savojski grof Amadeo VI je dobio titulu "večnog i naslednog vikara".

Jul/Srpanj Septembar/Rujan

  • 18. 7. - Umro je mletački dužd Lorenzo Celsi, novi je Marco Corner (do 1368).
  • 27. 7. - Umro je 25-godišnji Rudolf IV, "nad"vojvoda Austrije, vojvoda Štajerske i Koruške, grof Tirola i "vojvoda" Kranjske (pod navodnicima su samonaslovi). Nastavljaju braća Albrecht III (do 1395) i Leopold III (do 1386) - zbog čestih svađa su podelili zemlje 1379.
Thumb
Car Uroš i kralj Vukašin, freska u Psači
  • avgust/septembar - Despot Vukašin Mrnjavčević je krunisan za kralja i savladara cara Uroša.
    • Carica majka Jelena, monahinja Jelisaveta, u Seru je poslednji put dokumentovana u avgustu; Uglješa Mrnjavčević, s despotskom titulom od 1363-64, preuzima vlast u ovo vreme, s njenim blagoslovom.[6]
    • Vukašin je tast Đurđa I Balšića koji se u ovo doba oženio Oliverom (Đurađ je 1364-66. u zarobljeništvu Karla Topije).
    • Vukašin će kao kralj zavladati s obe strane Šare; umesto Prilepa, novi centri su Skoplje i Prizren; prema Orbinu, zauzeo je Novo Brdo i "Prištinu kao prestoni grad".[7]
  • septembar - Mađari su osvojili i ostatak Vidinske Bugarske, ostaju do 1369, u međuvremenu pokušavaju da prošire katolicizam. Uprava je poverena erdeljskom vojvodi Dioniziju, zatim je osnovana Bugarska banovina; iz Bosne je poslato osam franjevaca "koji stadoše razkolnike i krivovjerce (patarene) u Bugarskoj obraćati na katoličku vjeru", navodno 200.000 za 50 dana.[2]

Oktobar/Listopad Decembar/Prosinac

  • 9 - 12. 10. - Aleksandrijski križarski rat: grad je osvojen, nakon tri dana pljačke i ubijanja križari se povlače zbog dolaska mameluka.
  • jesen - Karlo Mali je u Dalmaciji, kralj poziva Splićane da ga časte "kao sina i rođaka njegova".[8]
  • 8. 11. - Umro je Niccolò Acciaioli, latinski gospodar Korinta, nasleđuje ga rođak Nerio.
  • 21. 11. - U moskovskom Kremlju je osnovan Čudov manastir.
  • 22. 11. - Primirje u Dansko-hanzeatskom ratu: povoljno za danskog kralja Valdemara IV ali poražen je u drugoj fazi rata 1367-70.
  • krajem godine - Vizantijski car Jovan V s dvojicom sinova plovi Crnim morem i Dunavom u Ugarsku - nada se da će mađarska vojska pomoći protiv Turaka. Suvladar sin Andronik je ostao u Carigradu. Carev rođak, savojski grof Amadeo VI je u Avinjonu, poziva papu da pokrene križarski rat.[9]

Kroz godinu

  • 1365-69 - Đenovezac Baltazar de Sorba je vrhovni ugarski admiral i knez Hvara, Brača i Korčule.[10]
  • c. Nikola Tavelić je zaređen za svećenika.
  • Kastelan Budve Nikola Sakat Zaharija, vazal Balšića, dobio je dubrovačko građanstvo.
  • c. Serska eparhija: nakon Jakova, novi mitropolit je Sava, takođe Srbin (verovatno do 1368, kada je Uglješa priznao Vaseljensku patrijaršiju).
  • Adrianopol (današnji Jedrene) postao glavni grad Otomanskog carstva (ili '63, '69?).
  • Kraljevina Sukotaj u sjevernom Tajlandu postala vazalna država Ajutajskog kraljevstva.
  • Napisana je epska poema Nagarakretagama, pohvala madžapahitskom caru Hayamu Wuruku i opis carstva.
Remove ads

Rođenja

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1365.

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1365.

Reference

Vanjske veze

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads