1411.
godina From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Godina 1411 (MCDXI) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak (1. 1. po julijanskom kalendaru).
< |
14. vijek |
15. vijek
| 16. vijek
| >
< |
1380-e |
1390-e |
1400-e |
1410-e
| 1420-e
| 1430-e
| 1440-e
| >
<< |
< |
1407. |
1408. |
1409. |
1410. |
1411..
| 1412.
| 1413.
| 1414.
| 1415.
| >
| >>
Remove ads
Događaji
- 5. 1. - Bosanski vojvoda Sandalj Hranić primljen za mletačkog građanina (prodao im Ostrovicu u Dalmaciji).
- 18. 1. - Umro Jobst Moravski, čime ugarsko-hrvatski kralj Žigmund Luksemburški postaje glavni pretendent na nemačku krunu.
- januar - Nova ponuda Kotorana za predaju grada Mlečanima (pregovori o tome bez rezultata).
- + Osmanski interegnum: Musa Čelebi porazio Sulejmanovu vojsku kod Serdike (Sofije).
- zima - Ustanak protiv Mađara u Bosni (Sandalj Hranić i Pavle Radenović) koji pomažu Turci; borbe u Srebrenici u kojima stradaju prougarski dubrovački trgovci.
- 1. 2. - Prvi torunjski mir između Teutonskih vitezova i poljsko-litvanskog saveza.
- 17. 2. - Sulejman Čelebi ubijen bežeći iz Jedrena na vizantijsku teritoriju.
- Vizantijski car sklapa savez sa Musinim bratom Mehmedom i postavlja Sulejmanovog sina Orhana za sultana u Selimvriju.
- 13. 4. - Zastupnik Sandalja Hranića predao Mlečanima prodanu Ostrovicu i poklonjeni Skradin.
- maj - Savez Poljske i Vlaške protiv Ugarske.
- + Ugarska vojska opet kontroliše Bosnu.
- 3. 6. - Umro Leopold IV. von Habsburg, staratelj mladog Alberta V Austrijskog (budući Albert II.)
- 21. 7. - Žigmund Luksemburški izabran za nemačkog kralja i "kralja Rimljana" - krunisanje 1414 (zanemarivanje ugarsko-hrvatskih poslova).
- rujan - Prve ugarske čete u Furlaniji i mletačkoj Istri.
- + Hrvatski ban Karlo Kurjaković napada mletačke Ostrovicu, Vranu i Skradin.
- septembar - Musine snage opsedaju Selimvriju, u kome se nalazi Sulejmanov sin Orhan (sa Musom je i Đurđe Branković, dok nije prebegao u životnoj opasnosti); despot Stefan ratuje protiv Muse u pirotskom kraju.
- oktobar - Žigmundov sporazum sa Bosancima: kralj Stjepan Ostoja, Hranić i Radenović zadržavaju posede a sebi uzima Usoru (Ivan Gorjanski, Soli (Tuzla) (Ivan Morović); Žigmundov saveznik Hrvoje Vukčić Hrvatinić od ranije drži Donje Kraje sa Jajcem.
- listopad - Sabor ugarskih baruna i prelata u Požunu (Bratislavi), predstavljen mladi vojvoda Albreht i zaručen Žigmundovom kćerkom Elizabetom.
- ca. 10. 10. - Ban Kurjaković uzeo Skradin Mlečanima.
- 24. 10. - Mletačko vijeće naredilo da se iz Zadra presele sumnjivi za veze sa Ugarskom (porodice Jurjević i Našić i dr.).
- 11. 11. - Sastanak ugarskih i poljskih izaslanika, formalno primirje do sljedećeg kolovoza (napeti odnosi nakon poljsko-litvanske pobjede nad Teutonskim redom prošle godine).
- + Kralj Žigmund šalje glavnu vojsku, na čelu sa Pipo Spanom, na mletačke posede; izazivaju ustanak u Istri.
- 28. 11. - Pipo Spano provalio u Furlaniju - sledećeg meseca osvaja Akvileju i Udine.
- decembar - Razvod Sandalja Hranića i Katarine Vuković, što izaziva neprijateljstvo sa Hrvatinićima; ženi se Jelenom Lazarević Balšić.
- + Despot Stefan sa sandžakbezima Skoplja i Ćustendila upada u Musine zemlje, neuspešno istura princa Dauda Saudžijeva za sultana; istovremeno Mehmed ne uspeva preći nabujalu Maricu.
Tokom/tijekom godine
- Pomirenje despota Stefana i Đurđa Brankovića.
- Nastavlja se mletačka opsada Šibenika.
- Nesigurnost za dubrovačku trgovinu: Sandalj Hranić naplaćuje novu carinu na kožu u Onogoštu (Nikšiću), a tokom leta družine Bjelopavlića, Ozrinića, Maznića i Malonšića opljačkale dubrovačke trgovce do gole kože[1].
- Ivaniš Nelipić posvojio zeta Ivana (Anža) Frankapana.
- Negde tokom 1404-11 - "Lavoobrazni muž" Karaljuk (Novak) ratuje hajdučki protiv Turaka.
- U dubrovačkim dokumentima se prvi put pominje Ljubovija (Gliubeuina, Gliubeuigna).
- ? Despot Stefan dobio od Žigmunda grad Satmar (Satu Mare).
- Počinje obnova Velikog kineskog kanala (do 1415, car Yongle).
Remove ads
Rođenja
Smrti
Reference
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads