1456.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

1456.
Remove ads

Godina 1456 (MCDLVI) bila je prijestupna godina koja počinje u četvrtak (1. 1. po julijanskom kalendaru).

< | 14. vijek | 15. vijek | 16. vijek | >
< | 1420-e | 1430-e | 1440-e | 1450-e | 1460-e | 1470-e | 1480-e | >
<< | < | 1452. | 1453. | 1454. | 1455. | 1456.. | 1457. | 1458. | 1459. | 1460. | > | >>

Thumb
Opsada Beograda
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

  • siječanj - Kralj Ladislav V. Posmrtni stigao na sabor u Budim sa Ulrihom Celjskim; kardinal Ivan Carvajal lobira za rat protiv Turaka.
  • februar - Jaželbicki mirovni sporazum između Vasilija II., velikog kneza Moskve i vlade Velikog Novgoroda, koji će dovesti do gubitka nezavisnosti grada 1478.
  • 20. 2. - Papski nepotizam: za kardinala postavljen Rodrigo Borgia, budući Aleksandar VI..
  • 1. 3. - Janoš Hunjadi stiže sa sinom Ladislavom na sabor u Budim (krajem meseca obnovljen savez o prijateljstvu sa Ulrihom Celjskim).
  • 7. 3. - Etiopski car Zara Jakob osnovao grad Debre Berhan.
  • 6. 4. - U Budim stiže vest o turskom pohodu.
  • proleće - Herceg Stjepan ima uspeha u ratu sa vojvodom Ivanišem Vlatkovićem.
  • 18. 5. - Bitka kod Oranika: Skenderbeg porazio osmanlijskog saveznika Goljemija.
  • lipanj - Bosanski kralj Tomaš pregovara sa Mlečanima o savezu protiv hrvatskog bana Celjskog.
    • Tokom pohoda u Srbiji, sultan traži od kralja Tomaša četiri bosanska grada (npr. Bistrički grad kod Livna) i 10.000 tovara žita za ishranu vojske - Tomaš traži pomoć kod Mlečana.
  • 9. 6. - Halejeva kometa u perihelu - u Italiji o njoj piše humanista Bartolomeo Platina, posmatraju je i ratnici oko Beograda.
  • 13. 6. - Sultan Mehmed II. započeo opsadu Beograda; u ovo vreme pokušano i brzo zauzimanje Smedereva, ali posada se održala (Đurđe je u Bečeju).
  • 7. 7. - Jovanka Orleanka oslobođena optužbi zbog kojih je spaljena 1431.
  • 14. 7. - Hunjadi i Kapistran se kroz turske lađe probili sa vojskom u Beograd (srpski šajkaši napali Turke s leđa).
  • 21. 7. - Opšti turski juriš na zidine Beograda (bombardovanje traje od početka meseca) - nekoliko puta ulaze u varoš, junaštvo Titusa Dugovića na bedemu tvrđave.
  • 22. 7. - Опсада Београда (1456): krstaški ispad razbio Turke pred tvrđavom, i sam sultan je ranjen, povlači se sutradan.
  • 11. 8. - Janoš Hunjadi, branitelj Beograda, umro u Zemunu od kuge.
  • 20. 8.? - Vlad III Drakul došao na vlast u Vlaškoj ubistvom prethodnika Vladislava II (boriće se protiv Turaka).
  • rujan - Knin, Lab i gradovi na Cetini se predali banu a Klis ostaje pod zaštitom Mlečana, sa sinovima pokojnog Petra Talovca (sva ostala Dalmacija, Hrvatska i Slavonija pod vlašću bana Ulriha Celjskog).
  • 23. 10. - Ivan Kapistran umro od kuge u Iloku.
  • listopad - Ugarski sabor u Futogu - novi vrhovni kapetan je Ulrih Celjski, a Ladislav Hunjadi mora predati kruni sve gradove kojima je upravljao njegov otac.
  • 8. 11. - Kralj Ladislav i Ulrih Celjski stigli sa krstaškom vojskom u Beograd.
  • 9. 11. - Ulrih II Celjski ubijen u Beogradu od ljudi Ladislava Hunjadija - s njim se okončava loza Celjskih (nakratko ga nasledila udovica Katarina Branković), posede će mu preuzeti Habsburzi.
    • Kralj Ladislav prinuđen imenovati Ladislava Hunjadija za vrhovnog kapetana Ugarske.
  • novembar - Ljeka Dukađini zauzeo mletački Danj i ubio providura.
  • 5. 12. - Razoran zemljotres u Napulju i južnoj Italiji, više desetaka hiljada mrtvih.
  • 24. 12. - Umro srpski despot Đurađ Branković, nasleđuje ga sin Lazar (1456-58); u toku su pregovori o miru sa sultanom.

Tokom/tijekom godine

  • početkom godine - Despotov mir sa Turcima - izgubljene zemlje južno od Zapadne Morave.
  • Turska osvajanja:
    • Turahanoglu Omer-beg zauzeo Atinsko Vojvodstvo i sam grad bez Akropolja (Francesco II Acciaioli se održao do 1458),
    • Golubac od Srba (?),
    • Enos (Enez) od đenovske porodice Gattilusi.
  • Okvir vrata na katedrali u Puli prvi primjer renesanse u Istri.
  • Paolo Uccello naslikao "Bitku kod San Romana".
  • Henrikovi moreplovci Alvise Cadamosto, Antoniotto Usodimare i jedan anonimni na drugom putovanju u Afriku: izgleda otkrili Zelenortska ostrva, zatim stupaju u miran kontakt sa Mandinkama sa rijeke Gambije i na kraju stižu do reke Žebe u današnjoj Gvineji Bisau (u približno ovo vreme dovde plovi i Diogo Gomes).
  • Trinaestogodišnji rat: Poljaci spalili nemački Memel.
  • Papa izuzeo Drivast iz nadležnosti barskog nadbiskupa u korist unijatskog mitropolita Pavla Dušmana iz Prečiste Krajinske - nadbiskup optužuje Pavla za izdaju katoličanstva.
  • Nirnberški topolivac Jerg u službi hercega Stjepana 1456-60[1].
Remove ads

Rođenja

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1456.

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1456.
  • 17. 1. - Elisabeth von Lothringen, nemačka književnica (* ca. 1395)
  • 21. 7. - Titus Dugović, branitelj Beograda
  • 11. 8. - Janoš Hunjadi, vojvoda Transilvanije, veliki kapetan Ugarske (* 1387)
  • 17. 10. - Nicolas Grenon, francuski kompozitor (* ca. 1375)
  • 23. 10. - Ivan Kapistran, franjevac, budući svetac (* 1386)
  • 9. 11. - Ulrih II Celjski, austrijski plemić (* 1406)
  • 25. 11. - Jacques Cœur, francuski trgovac (* ca. 1395)
  • Juan de Mena, španski pesnik (* 1411)
  • Jan Šindel, češki matematičar, astronom, lekar (* ca. 1375)

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads