1685.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1685 (MDCLXXXV) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u četvrtak po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Kratke činjenice
Ovo je članak o godini 1685.
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj Mart/Ožujak

  • 17. 1. - Jermenin Johannes Theodat (Ovanes Astvacatur) dobio od cara monopol na prodaju kafe, nakon čega otvara prvu bečku kafanu.
  • veljača - Skadarski paša neuspešno napao Paštroviće kako bi prodro u mletačku Boku[1].
  • 6. 2. - James II od Engleske i Irske odn. James VII od Škotske nasleđuje svog brata Charlesa (do 1688) - poslednji katolički vladar tih zemalja.
  • 18. 2. - Francuska kolonizacija Teksasa: pripadnici De La Sallove ekspedicije osnivaju Fort Saint Louis.
  • zima - Iz Bosne i Like prešlo više od 3.000 porodica u srednju i sjevernu Dalmaciju[2]. Npr. Stojan Janković koji je ove godine nekoliko puta upadao u Liku, doveo 900 duša iz Lapca u Kožulovo polje[3].
  • mart - U Francuskoj donešen Code noir koji reguliše ropstvo u njenim kolonijama.

April/Travanj Jun/Lipanj

  • 18. 4. - Karl, landgrof Hessen-Kassela, izdao Koncesiju slobode za verske izbeglice iz Francuske.
  • 11. 5. - The Killing Time: u Škotskoj pogubljeno petoro kovenantera jer nisu želeli priznati Džejmsa za poglavara crkve (mlada Margaret Wilson postaje poznata).
  • 17. 5. - Bitka na Vrtijeljci kod Cetinja, poginuo Bajo Pivljanin (poslali mu glavu u Stambol[4]). Skadarski Sulejman-paša Bušatlija zatim zapalio Cetinje i privremeno prinudio Crnogorce na pokornost[5].
  • 19. 5. - Danska plemkinja Leonora Christina Ulfeldt puštena iz zatvora nakon 22 godine
  • jun - Turci neuspešno napadaju Zadvarje (prema narodnoj pesmi koju je zabeležio Kačić-Miošić, datum je 15. jul[6]).
  • 29. 6. - Osnovana Berlinska berza.
  • sredina godine - Kretanja Srba sa turske teritorije, npr. 180 porodica sa 1.459 članova iz Perušića, Bunića i drugde u Lici smeštene kod Otočca[7].

Jul/Srpanj Septembar/Rujan

  • jun/jul - Ćingovska vojska zauzela i spalila rusko naselje Albazino na Amuru. Oko 45 kozaka se priključuje Mandžurcima i naseljava u Pekingu (→ Albazinci).
  • jun - jul - Monmouthova pobuna: vanbračni sin pokojnog kralja se iskrcao u Engleskoj i proglasio za vladara - ubrzo poražen i pogubljen.
  • 7. 7. - Počinje austrijska Opsada Eršekujvara (Nove Zamki).
Thumb
Opsada Ostrogona 1685.
  • 11. 8. - Bitka kod Eperješa (Prešova): Habsburške snage porazile Imru Tekelija.
  • 12. 8. - Morejski rat u Grčkoj: Mlečani zauzeli Koroni nakon 49 dana opsade; takođe osvajaju Vitylo i Passavu na obe strane poluostrva Mani i Kalamatu u vrhu Mesenskog zaliva (Morosinijeva vojska broji 8.200 vojnika od čega 1.000 Slovena[8]).
  • 16. 8. - Veliki turski rat: Bitka kod Ostrogona je pobeda carske vojske nad turskom opsadom i kraj nada za Turke u opkoljenim gradovima - Nove Zamki padaju 19. 8., zatim Prešov (11. 9.) i Tokaj (29. 9.).
  • 25. 8. - U Engleskoj počinju Bloody Assizes ("Krvave porote"), preko 1.000 Monmouthovih pristalica osuđeno na smrt ili progonstvo.

Oktobar/Listopad Decembar/Prosinac

  • 5. 10. - Arguin u Mauretaniji postaje kolonija Brandenburg-Pruske (do 1721).
  • 18. 10. - Bitka kod Košica: pobeda carskih snaga, grad Košice pada sedmicu kasnije. Turci uhapsili Imru Tekelija u Velikom Varadinu i poslali ga u Carigrad.
  • 22. 10. - Edikt iz Fontainebleaua ili Revokacija Nanteskog edikta: hugenoti u Francuskoj gube prava, stotine hiljada će napustiti zemlju.
  • 31. 10. - Carske snage zauzele Sárospatak. (Nakon carskih uspeha u Gornjoj Ugarskoj, Turci napuštaju neke tvrđave, npr. definitivno odlaze iz Váca[9]).
  • 8. 11. (29. 10. po j.k.) - Potsdamski edikt: vladar Brandenburg-Pruske Friedrich Wilhelm poziva hugenote u svoju zemlju.
  • novembar, sredinom - Carska vojska stiže do zamka Munkač (dan. Palanok u Ukrajini), koji će do 1688. braniti Jelena Zrinska.
  • 18. 11. - Za velikog vezira dolazi Bošnjak Sari Sulejman-paša (do 1687).

Kroz godinu

  • Morejski rat. Slavonija: general Leslie zauzeo Donji Miholjac te spalio jedan dio osiječkog mosta. Una: ban Nikola Erdödy zauzeo Dubicu i Kraljevu Veliku. Lika: karlovački general Herberstein provalio u Liku do Gospića i Bilaja i poharao ih (ove akcije pomažu ustanici, fra Luka Ibrišimović Požežanin odn. pop Marko Mesić Brinjanin)[10][11].
  • Hrvatski sabor utemeljio Bansku (Kraljevsku) konferenciju (pogovor) - tijelo od šest članova pod banovim predsjedništvom kada se sabor ne može sastati. Sabor od ove godine drži punomoćnika (agens aulicus) u Beču, stalnog zastupnika na dvoru[12].
  • Visarion Borilović Bajica novi crnogorski mitropolit.
  • c. - Sukob sarajevske pravoslavne opštine i mitropolita Atanasija, Sarajlijama oduzeti sveštenici[13].
  • Melentije Tipaldi novi pravoslavni arhiepiskop u Dalmaciji (do 1713).
  • Od ove godine Dubrovčani ne plaćaju godišnji harač Osmanlijama, već ih snabdevaju informacijama[14].
  • U Beču osnovana prva vatrogasna brigada na svetu.
  • Engleski pirat Adam Baldridge, bežeći sa Jamajke, nastanio se na madagaskarskom ostrvu Nosi Boraha.
  • Ansbaški vuk: ljudožderski vuk ubio nekoliko ljudi u Kneževini Ansbach.
  • zima 1685/86 - Luj XIV se tajno oženio sa Madame de Maintenon.
Remove ads

Rođenja

Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1685.
  • 23. 1. - Pavao Zorčić, grkokatolički episkop (* ca. 1620)
  • 6. 2. - Charles II, kralj Engleske, Irske i Škotske (* 1630)
  • 22. 3. - Go-Sai, bivši japanski car (* 1638)
  • 17. 5. - Bajo Pivljanin (Nikolić), crnogorski junak
  • 15. 7 - James Scott, 1st Duke of Monmouth, vanbračni sin Charlesa II, pretendent (* 1649)
  • 24. 7. - Ivan Ančić, bogoslovski pisac (* 1624)
  • decembar - Kara Ibrahim-paša, smenjeni veliki vezir
  • 25. 12. - Jacob Spon, arheolog, putopisac (* 1647)
  •  ? - Ruvim II Boljević, crnogorski mitropolit
  •  ? - Gerasim Vlak, pravoslavni dalmatinski arhiepiskop

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads