1849.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1849 (MDCCCXLIX) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak (link pokazuje kalendar) po gregorijanskom kalendaru, odn. redovna godina koja počinje u subotu po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Ovo je članak o godini 1849.
Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj

Februar/Veljača

Thumb
"Tri stuba austro-hrvatske civilizacije: Jelačić, Radetzky, Windischgraetz" (francuska karikatura)
  • 1. 2. - U Velikoj Britaniji u potpunosti ukinuti Žitni zakoni - uvećanje slobodne trgovine.
  • 9. 2. - Proglašena Rimska Republika - traje do jula, lider joj je Giuseppe Mazzini. Papa Pio IX., u napuljskom izbjeglištvu od prošlog studenog, odgovara ekskomunikacijom učesnika proglašenja.
  • 10. 2. - Članovi Glavnog odbora prihvatili sve patrijarhove optužbe protiv Stratimirovića - patrijarh preuzima skoro apsolutnu kontrolu nad srpskim pokretom[1].
  • 12. 2. - Stevan Knićanin sa juga ušao u Sombor; kasnije tokom meseca srpska vlada, na traženje Austrije i Turske, povlači Knićanina i organizovane srpske dobrovoljce iz Vojvodine.
  • 14. 2. - Mađarska vojska izbačena iz Osijeka.
  • 21. 2. - Bitka kod Gujrata je odlučujuća britanska pobeda nad Sikima.
  • 22. 2. - Prvi rat za Šlezvig se nastavlja istekom primirja.
  • 27. 2. - Bitka kod Kápolne je austrijska pobeda u Mađarskoj.
  • 27. 2. - Poverljivo pismo srpskog kneza francuskom predsedniku: protestuje zbog ulaska ruske vojske u Transilvaniju[5].
  • 28. 2. - SS California je prvi parobrod koji je povezao istočnu i zapadnu obalu SAD - iz New York-a stigao u San Francisco za 4 meseca i 21 dan. U toku je Kalifornijska zlatna groznica, vest o otkriću zlata je obišla svet tako da Forty-niner-si ("četrdesetdevetaši") pristižu na ovu teritoriju i vodom i kopnom.
  • februar - Srpska vlada opozvala svoje dobrovoljce iz Vojvodine.

Mart/Ožujak

Thumb
"Vojna granica, Vojvodovina i Banat"
  • 3. 3. - Formirana Teritorija Minnesota u SAD (do 1858).
  • 3. 3. - Kongres SAD doneo Zakon o zlatnom novcu (zlatni dolar i dupli orao).
  • 4 - 7. 3. - Raspuštena austrijska Ustavotvorna skupština u češkom Kromerižu ("Kremsierski parlament"), ne završivši posao; ministar unutarnjih poslova Stadion oktroira ustav koji formalno traje do 1851;
    • Hrvatska i Slavonija sa Rijekom su posebna krunovina; zastupnici iz Dalmacije će "raspraviti" o združenju sa njom[6].
    • Vojvodina je odvojena od Ugarske, obuhvata ranije slavonski Srem (iločki i rumski kotar sremske županije) ali nije posebna krunovina; Vojna krajina ostaje zasebna[7].
Thumb
Austrijsko carstvo
  • 5. 3. - Zachary Taylor položio predsedničku zakletvu dan kasnije jer je 4. mart bila nedelja.
  • 12. 3. - Prvi rat za italijansku nezavisnost: sardinski kralj Karlo Albert odbacuje primirje sa Austrijom.
  • mart - Jovan Marinović, Matija Ban i Toma Kovačević izradili "Ustav političke propagande imajući se voditi u zemljama Slaveno-turskim" - pripremanje ustanka u susednim turskim oblastima, propaganda se vodi i u Dalmaciji i Hrvatsko-slavonskoj granici prema susednim turskim krajevima[8][9].
  • 17. 3. - Willem III je novi kralj Nizozemske (Holandije) i veliki vojvoda Luksemburga (do 1890).
  • 22. 3. - Ofanziva mađarskog generala Mavra Percela, zauzima Sirig, Sentivan i Sombor, ubrzo stiže do Petrovaradina[10].
Thumb
Bitka kod Novare
  • 22-23. 3. - Bitka kod Novare - odlučujuća pobeda maršala Radetzkog nad Sardincima, abdikacija kralja Karla Alberta, nasleđuje ga Viktor Emanuel II (do 1878, od 1861 kralj Italije).
  • 23. 3. - 1. 4. - Deset dana Brescie - neuspešna pobuna u Breši protiv austrijske vlasti.
  • 28. 3. - Frankfurtski parlament nemačke nacije doneo liberalan ustav (Paulskirchenverfassung) i izabrao pruskog kralja Friedricha Wilhelma IV. za cara, što će on 3. 4. odbiti.
  • 28. 3. - Po naređenju kraljice Ranavalone I., na Madagaskaru pogubljeno 18 hrišćana, od toga četvoro živo spaljeno.
Thumb
Stara verzija Koh-i-Noora

April/Travanj

  • 2. 4. - Ugarska podeljena na sedam okruga pod vojnom vlašću, Vojvodina u sedmom okrugu kojim komanduje gen. Ferdinand Mayerhofer a patrijarh je carski komesar za civilne poslove (Srbima oduzeti vojni i upravni poslovi)[11].
  • 3. 4. - Percel zauzeo Srbobran, kao i Turiju i Nadalj, gde su masakrirani stanovnici - anarhija i rasulo u srpskim snagama[12].
  • april - Knićanin se vratio u Vojvodinu, na patrijarhov poziv posle mađarskih uspeha[13].
Thumb
Karikatura Friedricha Wilhelma IV. koji odbija carsku krunu
  • 3. 4. - Carska deputacija (Kaiserdeputation) nudi nemački presto pruskom kralju što on odbija.
  • 5. 4. - Austrija naredila svojim poslanicima da napuste Frankfurtski parlament.
  • 6. 4. - Prolećna kampanja mađarskog generala Görgeya: Bitka kod Isaszega je mađarska pobeda - Jelačićeva vojska poslata u Slavoniju, većina ostalih carskih snaga prema austrijskog granici[3].
  • 9. 4. - Stratimirović preuzeo komandu u Titelu, gde su stigli i Blaznavčevi Srbijanci[14].
  • 12. 4. - Annibale De Gasparis otkrio asteroid 10 Hygiea.
  • 13. 4. - Bitka na Titelskoj visoravni - u teškim borbama Stratimirović i Jovan Stefanović-Vilovski odbili Percelovu vojsku kod Mošorina odn. Vilova (Percel će do poznog jula napasti još sedam puta)[15].
  • 14. 4. - Mađarska Ugarski parlament u Debrecenu, bez umjerenjaka, zbacio Habsburge i postavio Košuta za guvernera-predsednika.
  • 21. 4. - Velika glad u Irskoj: u prethodnoj sedmici umrlo 96 stanara radne kuće u Ballinrobeu.
  • 25. 4. - Zapaljene zgrade parlamenta u Montrealu - u gradu je došlo do nereda nakon usvajanja kontroverznog zakona o nadoknadi štete od pobune 1837-38.
  • 26. 4. - Jelačić zauzeo Osijek.
  • 27. 4. - Giuseppe Garibaldi ulazi u Rim, kako bi ga odbranio od francuskih trupa Charlesa Oudinota.
  • 29. 4. - 3. 5. - General Kuzman Todorović gubi Vel. Bečkerek i Vršac nakon čega je smenjen.

Maj/Svibanj

  • 1. 5. - Baltalimanska konvencija između Rusije i Osmanskog carstva potvrđuje tursko sizerenstvo i ruski protektorat u Dunavskim kneževinama.
  • 2. 5. - Počinje neuspešni Palatinatski ustanak u Nemačkoj u korist Frankfurtskog ustava (do 19. juna).
  • 3. 5. - Zbog proboja u nasipu (Sauvé's Crevasse) dolazi do poplave New Orleansa.
  • 3 - 9. 5. - Neuspeli Majski ustanak u Drezdenu (Kraljevina Saksonija) u kome su učestvovali i Mihail Bakunjin i Richard Wagner.
  • 4. 5. - Počinje austrijsko bombardovanje Venecije (Republika Svetog Marka).
  • 8. 5. - Pala Bela Crkva, ostaci srpsko-austrijskog korpusa se sutra prebacuju u Srem.
  • 9. 5. - Ruski car Nikolaj I obećava, na traženje Austrije, pomoć za slamanje Mađarske revolucije.
  • 10. 5. - Astor Place Riot - neredi u Njujorku oko reputacije dvojice glumaca dovode do pogibije 25 ljudi.
  • 10. 5. - Okončana Bitka kod Tabarsija, sukob između persijske vlade i Babovih sledbenika.
  • 12/13. 5. - Badenska revolucija: veliki vojvoda Leopold pobegao od revolucionara koji proglašavaju republiku (vratiće se u avgustu).
  • 13. 5. - Skup predstavnika sremskih mesta i Pančeva u Zemunu, opozicije patrijarhu: traže narodnu skupštinu, ukidanje Majerhoferovog vojnog režima i obnovu narodne uprave (Jelačić je protiv njih)[16].
  • 14. 5. - Pruski poslanici napuštaju Frankfurtski parlament - narednih dana isto čine konzervativni i buržoasko-liberalni poslanici a ostali vode Reichsverfassungskampagne, Kampanju za carski ustav.
  • 15. 5. - Burbonske trupe Kraljevine dviju Sicilija povratile Palermo, čime je nakon 16 meseci okončana Sicilijanska revolucija.
  • maj - U Španiji završen Drugi karlistički rat.
  • maj - U Kneževinu Srbiju iz susedstva prodrla goveđa kuga (pestis bovina), suzbijena do januara.
  • 17. 5. - Požar uništio veći deo Saint Louisa.
  • 19. 5. - Poslednji broj Marxovih novina Neue Rheinische Zeitung, koje je zabranila pruska vlada.
  • 21. 5. - Mađarska vojska osvojila Budimski zamak posle 18 dana opsade, poginuo gen. Heinrich Hentzi sa većinom branitelja, uključujući 320 hrvatskih graničara[3].
  • 26. 5. - Savez tri kralja Pruske, Hanovera i Saksonije s ciljem jedinstva Nemačke (→ Erfurtska unija).
  • 30. 5. - Izbori za donji dom pruskog parlamenta, uvedeno troklasno biračko pravo prema poreskoj obavezi: ove godine 4,7% najbogatijih imaju isti broj elektora kao i 82,6% stanovništva iz treće klase (sistem traje do 1918).

Jun/Juni/Lipanj

  • 1. 6. - Započinje francuska opsada Rima.
  • 5. 6. - Danska dobija ustav - ustavna monarhija umesto apsolutne, uveden dvodomni parlament (danas Dan ustava).
  • 10. 6. - Mađarska vojska ušla u nebranjeno Pančevo, talas izbeglica u Sremu i Srbiji.
  • 12. 6. - Trupe bana Jelačića ušle u Novi Sad, u mađarskom bombardovanju zatim uništen veći deo grada (Petrovaradin ostaje u mađarskim rukama do 6. septembra).
  • 17. 6. - Ruski feldmaršal Ivan Paskjevič kreće na Mađarsku s istoka, a habsburški general Julius Jacob von Haynau u ovo vrijeme napada sa zapada.
  • 16. 6. - Barbu Știrbei postaje knez (hospodar) Vlaške (vl. 1848–53 i 1854–56).
  • 18. 6. - Jelačić porazio Mađare kod Sentomaša, gen. Percel izgubio 4.000 ljudi[3].
  • 18. 6. - Württemberška vojska rasterala Krnji parlament, koji je 31. maja prešao iz Frankfurta u Stuttgart.

Jul/Juli/Srpanj

  • 2. 7. - Giuseppe Garibaldi se povlači iz Rima sa 4.000 vojnika prema Veneciji, nakratko je predahnuo u San Marinu.
  • 2. 7. - Košut pobjegao iz Pešte sa vladom u Segedin (Austrijanci zauzimaju Peštu 11. 7.), poslije u Arad[3].
  • 3. 7. - Francuske trupe zauzele Rim - kraj kratkotrajne republike, povratak papine svetovne vlasti (Pio IX. se vraća u grad sljedećeg travnja a Francuzi ga podržavaju do 1870).
  • 6. 7. - Pošto je bosanski vezir naredio sakupljanje desetine, izbija pobuna muslimana u Krajini (prva puška u Vrnograču)[17].
  • 6. 7. - Prvi rat za Šlezvig okončan danskom pobedom kod Fredericije nad trupama Schleswig-Holstein-a (Pruska se povlači iz rata, do 1864).
  • 11. 7. - Patrijarh Rajačić razrešen dužnosti carskog komesara i pozvan u Beč, Jelačić dobija građansku i vojnu upravu u Vojvodini[18].
  • 21. 7. - Tokom opsade Venecije prvi put podignut balon sa austrijskog broda, kojim su želeli baciti bombu ali nisu uspeli zbog lošeg vetra.
  • 28. 7. - Alexander von Bach postaje ministar unutarnjih djela Austrije.
  • 28. 7. - Košutova vlada daje puna etnička prava svim manjinama u Ugarskoj.

Avgust/August/Kolovoz

Thumb
"Predaja kod Vilagoša"
  • 1. 8. - U Majdanpeku počinje gradnja prve topionice metala u Srbiji.
  • 2. 8. - Abas I je novi valija Egipta i Sudana (do 1854).
  • 9. 8. - Bitka kod Temišvara je definitivan mađarski poraz.
  • 9. 8. - Mirovni sporazum Sardinije-Pijemonta i Austrije
  • 13. 8. - Predaja kod Vilagoša ostataka mađarske vojske Rusima - slomljena Mađarska revolucija.
  • 17. 8. - Košut beži u Tursku.
  • 27. 8. - Radetzky ulazi u Veneciju nakon 4-mesečne opsade.

Septembar/Rujan

  • 1. 9. - Otvoren prvi segment Pennsylvania Railroad, buduće najjače železničke kompanije u SAD.
  • 6. 9. - U Hrvatskoj, nakon oklijevanja, proglašen oktroirani Ožujski ustav[3].
  • septembar - Tahir-paša ne uspeva pobediti pobunjenike kod Bihaća.
  • 17. 9. - Privremeno prekinuti odnosi između Rusije i Osmanskog carstva, jer Turci ne žele izručiti begunce iz Mađarske, Vlaške i Poljske; Britanci i Francuzi slali flote u Dardanele u podršku sultanu[19].
  • 27. 9. - Komarom/Komarno, poslednje mađarsko uporište, predao se Austrijancima.

Oktobar/Listopad

  • 6. 10. - Pogubljeno mađarskih 13 aradskih mučenika.
  • 14. 10. - Grigore Alexandru Ghica postaje knez Moldavije.
  • 17. 10. (j.k.?) - Carigradskim Bugarima dozvoljeno sultanskim fermanom da imaju molitveni dom - prvobitno je to Drvena crkva, raniji dom Stefana Bogoridija (→ Crkva Svetog Stefana (Carigrad)).

Novembar/Studeni

Thumb
Lančani most (Budimpešta)
  • 16. 11. - Fjodor Mihajlovič Dostojevski osuđen kao jedan od "Petraševaca" na smrt zbog "antidržavnih aktivnosti", ali pogubljenje otkazano u poslednjem času 23. decembra i zamenjeno sibirskim progonstvom.
Thumb
Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat

Decembar/Prosinac

  • 8. 12. - Papska bula Nostis et nobiscum osuđuje socijalizam i komunizam.
  • 13. 12. - Carskom uredbom Međumurje pripojeno Hrvatskoj, do dalje odluke (Jelačić ga je proglasio hrvatskim u rujnu '48.).
  • 31. 12. - Od Petrovaradinske regimente, Šajkaškog bataljona, tri banatske regimente i vojnih komuniteta osnovana Banatsko-srpska zemaljska vojnička uprava - sedište Temišvar, na čelu Johann Baptist Coronini-Cronberg[3].

Kroz godinu

Thumb
Veliki kremaljski dvorac
  • Jedna austrijska firma dobila koncesiju na borovu šumu u blizini Mostara, gde je izgradila i pilanu (rad obustavljen 1850. dolaskom Omer-paše Latasa)[22].
  • Novi raško-prizrenski mitropolit je Grk Partenije, ostao u vrlo lošem sećanju[23].
  • Epidemija kolere u više zemalja Evrope, John Snow odbacuje teoriju da se ova prenosi "lošim vazduhom" (miasma).
  • Pojavio se danas standardni Stauntonov šahovski set.
  • Oslobođeni robovi osnovali Libreville u današnjem Gabonu.
  • Izgrađen Veliki kremaljski dvorac.
  • Nauka i tehnika:
Remove ads

Rođenja

Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1849.

Reference

Literatura

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads