1885.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1885 (MDCCCLXXXV) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom, odn. redovna godina koja počinje u utorak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju godišnje kalendare).

Kratke činjenice Milenijum:, Vjekovi: ...
Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj

Thumb
"Gordonov poslednji položaj"
  • 1. 1. - U Novom Sadu izašao prvi broj nedeljne književne revije "Stražilovo".
  • 2. 1. - Prvi broj novina Agramer Tagblatt.
  • 4. 1. - Kinesko-francuski rat, bitka kod Nui Bopa - francuske trupe pobedile brojniju kinesku vojsku u severnom Vijetnamu.
  • 11. 1. - Građanski rat u Kolumbiji: pobuna u gradu Tuluá.
  • januar? - Uz posredovanje strane diplomatije (AU) potpisan sporazum o srpsko-turskoj železničkoj vezi kod Ristovca, blizu Vranja.
  • 15. 1. - U Nemačkoj odobren patent za Nipkowljev disk.
  • 15. 1. - Wilson Bentley prvi fotografisao snežnu pahulju.
  • 17. 1. - Mahdijev rat: britanska pobeda kod Abu Klee, na putu prema opsadnutom Kartumu.
  • 26. 1. - Opsada Khartuma okončana posle 313 dana mahdističkim zauzećem grada i pogibijom generala Gordona.

Februar/Veljača

Thumb
Washingtonov spomenik
  • 1. 2. - Ugovor iz Simulambuca između Portugala i lokalnih kneževa: Cabinda je portugalski protektorat (danas eksklava Angole).
  • 3 - 13. 2. - Francuska Kampanja za Lạng Sơn - osvajaju taj strateški grad.
  • 5. 2. - Italijani uz britansku pomoć zauzimaju Massawu u današnjoj Eritreji, izgovor je ubistvo istraživača Gustava Bianchija i njegove grupe prošlog oktobra.
  • 10. 2. - Kirbekanska bitka: britanci potukli Mahdiste, ali poginuo i general William Earle.
  • 16. 2. - Charles Dow izdao prvo izdanje berzanskog indeksa Dow Jones Average
  • 21. 2. - Posvećen Washingtonov spomenik, sa 169 metara najviša građevina na svetu do podizanja Ajfelove kule 1889.
  • 23. 2. - Englez John Babbacombe Lee preživeo tri pokušaja vešanja, kazna mu izmenjena u doživotni zatvor (pušten 1907).
  • 23. 2. - Francuzi odnose važnu pobedu kod Đồng Đănga, nakratko ulaze i na kinesku teritoriju.
  • 26. 2. - Utrka za Afriku: završena Berlinska, ili Kongoanska, konferencija o evropskoj kolonizaciji Afrike: dogovoren Princip efektivnosti, tj. posed na osnovu efektivne okupacije, zabrana trgovine robljem, definisan pojam "sfera uticaja" - ubrzanje "Utrke za Afriku".
Thumb
Okončana Berlinska konferencija (spomen-ploča)
  • 27. 2. - Vlada je uzela u zaštitu područje Nemačke istočnoafričke kompanije u današnjoj Tanzaniji (Nemačka Istočna Afrika 1891-1919).
  • 28. 2. - Intentona de Barrios: gvatemalski predsednik Justo Rufino Barrios jednostrano objavio ujedinjenje Centrale Amerike, ali ga Salvador, Kostarika i Nikaragva odbijaju; krajem marta dolazi do rata.
  • veljača-ožujak - Carević Rudolf boravi na Lokrumu i posjećuje Dubrovnik[1].

Mart/Ožujak

  • 3. 3. - U Njujorku osnovana American Telephone and Telegraph Company (AT&T).
  • 4. 3. - Grover Cleveland (D) postaje predsednik SAD nakon Chester A. Arthura (R) (jedini sa dva neuzastopna mandata, 1885-89 i 1893-97).
  • 11. 3. - U Austro-Ugarskoj radno vreme ograničeno na 11 sati, zabranjen noćni rad za žene i mlade.
  • 11. 3. - Gustav Nachtigal stavlja Mahinland kod Lagosa u Nigeriji pod nemački protektorat, ali već u oktobru pripada Britancima po sporazumu.
  • 14. 3. - U Londonu prikazana komična opera The Mikado.
  • mart - Kinesko-francuski rat: Francuzi zauzeli Peskadorska ostrva (Penghu).
  • 22. 3. - Bitka kod Tofreka, ubedljiva britanska pobeda blizu crvenomorske obale Sudana - ali dva meseca kasnije napuštaju zemlju po odluci vlade.
  • 26. 3. - U Kanadi izbija Severozapadna pobuna Metisa (suzbijena u maju).
  • 26. 3. - Pruske deportacije 1885-90: u Pruskoj naređeno proterivanje svih Poljaka i Jevreja sa ruskim državljanstvom (od jula i sa austrijskim).
  • 26. 3. - Slikarica Jeanette Pickersgill je prva osoba legalno kremirana u Engleskoj.
  • 28. 3. - Francuzi se povukli iz Lang Sona, što u metropoli dovodi do Tonkinske afere i pada premijera Julesa Ferryja.
  • 30. 3. - Velika igra: Boj za Kušku je okršaj Rusa i Afganaca u današnjem Turkmenistanu, koji je zamalo doveo do rusko-britanskog rata; biće osnovana komisija za razgraničenje.
  • 31. 3. - Uspostavljen britanski Protektorat Bechuanaland (od 1966. nezavisna Bocvana).

April/Travanj

Thumb
Šefovi država (fotomontaža iz 1889, odgovara ovoj godini)
  • 2. 4. - Gvatemalski predsednik Justo Rufino Barrios poginuo u bici kod Chalchuape u Salvadoru.
  • 2. 4. - Masakr na Frog Lake: tokom Severozapadne pobune, ratnici Kri ubili devet naseljenika na istoku današnje Alberte.
  • 3. 4. - Gottlieb Daimler patentirao jednocilindrični motor s vodenim hlađenjem.
  • 4. 4. - Manifestacije u Tunisu protiv francuske vlasti.
  • 8. 4. - Wituland: nemačka braća Clemens i Gustav Denhardt dobili od lokalnog sultana zemlju u današnjoj Keniji, što nemačka vlada uzima pod zaštitu a sultan Zanzibara Barghash bin Said protestuje.
  • 14. 4. - Poslednja bitka Kinesko-francuskog rata je francuska pobeda kod Képa.
  • april - Proglašen nemački protektorat nad Sjevernim Solomonskim otocima (s izuzetkom Bougainvillea prebačeni Britaniji 1890).
  • 18. 4. - Tjencinska konvencija između Japana i Kine: kraj isključivog uticaja Kine u Koreji.
  • 18. 4. - Crnogorski mitropolit Mitrofan Ban hirotonisan u Sankt Peterburgu.
  • 28. 4. - Na praznik Vesak je u Kolombu na Sri Lanci prvi put istaknuta budistička zastava ().
  • 30. 4. - Slapovi Niagare postaju državni park.
  • proleće - Srpski političar Jovan Ristić svečano primljen u Rusiji kod cara - demonstrativno na račun austrofilske politike kralja Milana[2].
  • proleće - Srpska vlada priprema besplatne knjige za Staru Srbiju u Osmanskom carstvu, ove godine počinju neuspešni pregovori sa Vaseljenskom patrijaršijom da prizrenski mitropolit bude Srbin, kao i episkopi u Skoplju, Velesu, Debru, Bitolju i Ohridu[3].

Maj/Svibanj

  • 1. 5. - Pad grčkog premijera Harilaosa Trikupisa nakon poraza na izborima, ali vraća se već sledeće godine.
  • 3. 5. - Bivši knez Srbije Aleksandar Karađorđević umro u Temišvaru.
  • maj - Vincent van Gogh naslikao "Jedače krompira", svoje prvo veće delo.
  • 2. 5. - Belgijski kralj Leopold II osnovao Slobodnu Državu Kongo, to je njegov lični posed do 1908, kada ga zbog međunarodnog odijuma preuzima belgijska vlada.
  • 2. 5. - Bitka kod Cut Knife: Krijevi i Assiniboini odbili kanadski napad u Saskatchewanu.
  • 9 - 12. 5. - Bitka kod Batoche u Saskatcheanu je odlučujuća kanadska pobeda nad metiskim pobunjenicima.
  • 17. 5. - Britanske trupe generala Grahama napuštaju Sudan zbog Gladstonove antiimperijalističke politike i komplikacija sa Rusijom. Sudan prepušten mahdistima do velike kampanje 1896-98.
  • 17. 5. - Apački poglavica Geronimo po treći i poslednji put beži iz rezervata.
  • 19. 5. - Plivački instruktor Robert Emmet Odlum je prva osoba koja je skočila sa Bruklinskog mosta - poginuo je.
  • maj (po j.k.) - Srbija: nova vlada Milutina Garašanina, bez Stojana Novakovića.

Jun/Juni/Lipanj

  • 3. 6. - Bitka na Loon Lake je poslednja čarka sa Krijevima i poslednji oružani okršaj u Kanadi.
  • 9. 6. - Tjencinski ugovor, zvanični kraj Francusko-kineskog rata, priznat francuski protektorat nad Tonkinom i Annamom (veći deo današnjeg Vijetnama).
  • 14. 6. - Željeznička pruga Sarajevo — Ploče, bosanska Južna pruga: puštena u promet dionica Metković-Mostar.
  • 14. 6. - Sarajevski mitropolit Sava Kosanović podnosi ostavku vaseljenskom patrijarhu usled sukoba sa austrougarskim vlastima i nadbiskupom Stadlerom - prihvaćeno tek u septembru, pod austrougarskim pritiskom, Kosanoviću je određen Beč za mesto stanovanja.
  • 17. 6. - Kip slobode stigao u delovima u njujoršku luku, pijedestal se još gradi.
  • 22. 6. - Mahdistički Sudan: Muhamed Ahmed umro od tifusa, nasleđuju ga trojica kalifa koje je imenovao, ali oni se sukobljavaju do 1891, kada Abdallahi ibn Muhammad ostane jedini.
  • 23. 6. - Konzervativac Robert Gascoyne-Cecil, 3rd Marquess of Salisbury prvi put postaje britanski premijer. Randolph Churchill je državni sekretar za Indiju u novom kabinetu.
  • jun - jul - Marabut Mamadou Lamine Dramé digao pobunu u Senegalu protiv francuske kolonizacije (do 1887).

Jul/Juli/Srpanj

  • 4. 7. - Cần Vương: u Vijetnamu izbija ustanak protiv franuskog protektorata. Francuzi u septembru smenjuju mladog cara Hàm Nghija njegovim polubratom Đồng Khánhom (do 1889).
  • 6. 7. - Louis Pasteur uspešno testirao vakcinu protiv besnila na malom Josephu Meisteru.
  • 23. 7. - Umro bivši predsednik SAD i general Armije Ulysses S. Grant (dvanaest godina kasnije za njega je napravljen veliki mauzolej).

Avgust/August/Kolovoz

  • 7. 8. - Nemački brodovi uperili topove u palatu zanzibarskog sultana, što ga je ubedilo da prizna nemačke protektorate na kontinentu; u blokadi učestvuju i Britanci i Italijani; na kraju Nemci dobijaju obalu Tanganjike a Britanci Kenije.
  • 14. 8. - Izmenjen Krivični zakon u UK: starost pristanka povišena sa 13 na 16 godina, mere protiv prostitucije maloletnica, rekriminalizovana muška homoseksualnost.
  • avgust - Britanci ukinuli bursku Republiku Stellaland i priključili je Bečuanalendu.
  • 17. 8. - U UK obnovljen Državni sekretarijat za Škotsku.
  • 18. 8. - Željeznička pruga Pčelić – Daruvar – Banova Jaruga: otvorena dionica od Barče do Pakraca.
  • c. 20. 8. - Opažena prva supernova van naše galaksije, SN 1885A (S Andromedae).
  • 21. 8. - Mahdisti zauzeli Kasalu na granici sa Etiopijom - sledi rat sa tom zemljom.
  • 24. 8. - Istaknuta nemačka zastava na Karolinskim ostrvima, što dovodi do spora sa Španijom.

Septembar/Rujan

Thumb
Bugarsko ujedinjenje i Srpsko-bugarski rat
  • 1. 9. - Osnovana kolonija Britanski Bečuanaland (od 1895. deo Kolonije Rta dobre nade).
  • 2. 9. - Masakr u Rock Springsu, Vajoming, beli rudari ubili najmanje 28 kineskih kolega.
  • 15. 9. - Čuveni slon Jumbo poginuo u sudaru sa lokomotivom.
  • 18. 9. (6. 9. po j.k.) - Plovdivski prevrat u Istočnoj Rumeliji (južna Bugarska, autonomna pokrajina Osmanskog carstva), zbačen Gavril-paša, poziv bugarskom knezu Aleksandru da prihvati ujedinjenje sa Kneževinom Bugarskom (severna Bugarska, vazalna kneževina Osmanlija).
  • 20. 9. - Aleksandar Batenberg uzeo titulu "kneza severne i južne Bugarske" - ujedinjenje te zemlje.
  • 23. 9. - Bitka kod Kufita, Etiopljani odbili mahdističke snage Osmana Digne.
  • 23. 9. - U Nemačkoj patentirana Auerova mrežica, naprava za osvetljenje.
  • 27. 9. - Prvo vatrogasno društvo u Beogradu.
  • 27. 9. - Presretnuti proglas Nikole Pašića poziva na pobunu u Srbiji.
  • 28. 9. - U Brazilu donesen zakon kojim su oslobođeni robovi stariji od 60 godina (svi robovi oslobođeni 1888).
  • 30. 9. (18. 9.) - Bugarski knez Batenberg upućuje lično pismo kralju Milanu, nudi mu zajedništvo protiv Turske, ali Milan odbija; Nikola Pašić je u Bugarskoj zatvoren još ranije a sa granice su rastureni radikalski emigranti[2].

Oktobar/Listopad

  • 1. 10. - U govoru pred skupštinom Kralj Milan izjavljuje da će po pitanju Istočne Rumelije tražiti povratak na prethodno stanje ili kompenzaciju - mobilizacija proglašena još ranije. Pošto je Bugarska sada veća od Srbije, smatra se da ima prednost u akciji u Makedoniji, što je za Srbiju jedini mogući pravac širenja[2].
  • 1. 10. - U Nemačkoj stupio na snagu Zakon o osiguranju od nezgoda.
  • 4. 10. - Potpuni monopol duvana u Srbiji, na gajenje, preradu i trgovinu - zalog za strane zajmove.
  • 5. 10. - Narodna banka Srbije ovlašćena da izdaje novčanice od 10 dinara sa srebrnom podlogom - novčanice se ustaljuju u privatnom saobraćaju.
  • 5. 10. - "Saborski vritnjak": pravaški zastupnik Josip Gržanić udario bana Khuen-Héderváryja nogom u stražnjicu, revoltiran nezakonitim odvozom Komornih spisa iz zagrebačkog Hrvatskog arhiva u Budimpeštu.
  • 10. 10. - Detonacijom 140 tona eksploziva uništena stena Flood Rock u "Vratima pakla", tjesnacu njujorške East River.
  • 15. 10. - Maršalovi Otoci stavljeni pod njemačku zaštitu.
  • 17. 10. - Vojvođanski liberal Miša Dimitrijević pokrenuo novine "Branik", nasuprot Tomićevoj "Zastavi".
  • 19. 10. - Kralj Milan odbio da primi pismo bugarskog kneza Aleksandra.
  • 21. 10. - Neuspešni atentat na danskog premijera Estrupa.
  • 22. 10. - Špansko-nemački spor o Karolinskim ostrvima: papa Lav XIII presudio u korist Španije (biće prodata Nemačkoj 1899).
  • 24. 10. - Praizvedba operete "Ciganin baron" Johanna Straussa mlađeg u Beču.
  • 29. 10. - Mučenici iz Ugande: u Kraljevini Buganda ubijen anglikanski biskup James Hannington, u zemlji je progon hrišćana.
  • jesen - U osmanskom Vanu osnovana tajna Jermenska demokratska liberalna partija (Armenakan).

Novembar/Studeni

  • 5. 11. - Konferencija Sila u Carigradu povodom bugarskog ujedinjenja - bez rezultata.
  • 7. 11. - Zvanično završena gradnja Kanadske pacifičke železnice, saobraćaj počinje za sedam meseci nakon što se poboljša stanje pruge.
  • 7 - 29. 11. - Treći anglo-burmanski rat donosi kraj nezavisne Burme (dinastija Konbaung) i priključenje Britanskoj Indiji (→ Britanska Burma, provincija Indije do 1937, zatim zasebna kolonija, nezavisna od 1948).
  • 10. 11. - Daimler Reitwagen je prvi motocikl, napravili su ga Gottlieb Daimler i Wilhelm Maybach; Daimlerov sin ga je danas vozio nekoliko kilometara, dok se sedište nije zapalilo.
  • 14. 11. (2. 11. po j.k.) - Kralj Milan objavio rat Bugarskoj, pravdajući ga napadom bugarskih četa na srpske položaje kraj Vlasine. Moravska divizija zauzela Caribrod (Dimitrovgrad), operacije teku prema Sofiji i Vidinu.
  • 15. 11. - Šumadijska divizija razbila jedan bugarski odred kod Vrapče, a Dunavska uveče zauzela Dragomanski tesnac.
  • novembar - Građanski rat u Kolumbiji se okončava pobedom konzervativne vlade, koja će dogodine promeniti ustav Sjedinjenih Kolumbijskih Država.
  • 16. 11. - Moravska divizija zauzima napušteni Trn, Dunavska i Drinska su pred Slivnicom, napad odložen za 18, u očekivanju ostalih.
  • 16. 11. - Louis Riel, vođa kanadskih Metisa, pogubljen nakon što je osuđen za veleizdaju.
  • 17 - 19. 11. - Bitka kod Slivnice: nakon što su prebacili snage iz Istočne Rumelije, Bugari preuzimaju inicijativu i srpsku vojsku, koja pati od fragmentiranog komandovanja, teraju na povlačenje.
Thumb
Daimler Reitwagen
  • 22. 11. - Bugarski napad, srpska vojska se sa Dragomanskog tesnaca povlači na granicu
  • 23. 11. - Bugari povratili Caribrod.
Thumb
Spomen ploča na Neškovom vrhu
  • 24. 11. - Boj na Neškovom visu iznad Pirotske kotline - Bugari ga zauzimaju. Trojecarski savez predlaže primirje, koje Srbija jednostrano prihvata.
  • 25. 11. - Umro španski kralj Alfonso XII, trudna kraljica Marija Kristina postaje regent, Alfonso XIII rođen sledećeg maja. Lideri konzervativne i liberalne stranke postižu Pakt iz Parda o smenjivanju na vlasti, prvih pet godina premijer je liberal Práxedes Mateo Sagasta.
  • 25. 11. - Nacionalni park Banff je prvi u Kanadi.
  • 26 - 27. 11. - Pirotska bitka, Bugari u drugom napadu zauzimaju Pirot.
  • 27. 11. - Kralj Milan nudi abdikaciju, koju premijer Garašanin s indignacijom odbacuje.
  • 27. 11. - Još jedan spektakularan meteorski pljusak Andromedida, ostataka Bielinog kometa, kasnije znatno slabiji.
  • 28. 11. - Bugarski knez Aleksandar prihvata primirje, pod austrougarskim pritiskom. (na sporednom ratištu, u međuvremenu, Srbi opseli Vidin).
  • 29. 11. - Thibaw Min, poslednji burmanski kralj, izgnan sa porodicom u Indiju.
  • novembar-decembar? - Srpsko-bugarski rat izaziva vrenje među Albancima, naročito u Đakovici i Mitrovici; konferencije plemenskih poglavara u Vučitrnu[3].

Decembar/Prosinac

  • 11. 12. - Britanci priznali nezavisnost Džohora na čelu sa Abu Bakrom (protektorat 1914-42 i 1945-46, od 1957. sastavni deo Malezije)
  • 17. 12. - Madagaskarska kraljica Ranavalona III. pristala pod pritiskom na francuski protektorat.
  • 18. 12. - Okončani parlamentarni izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu, prvi po novom izbornom sistemu: najviše glasova za liberale, ali bez apsolutne većine, treća stranka je Irska parlamentarna partija - novi izbori već sledećeg jula.
  • 22. 12. - Itō Hirobumi je prvi japanski premijer.
  • 22. 12. - U Somboru osnovano prvo srpsko zabavište.
  • 22. 12. - Papska enciklika Quod Auctoritate najavljuje Svetu godinu 1886.
  • 26. 12. - Aide-mémoire lidera srpskih naprednjaka i liberala, Jovana Ristića, Stojana Novakovića, Milana Piroćanca i Radivoja Milojkovića predsedniku vlade Garašaninu i kralju Milanu: traži se častan mir sa Bugarskom i veća uloga Skupštine.
  • 28. 12. - Prvi broj književnog časopisa "Bosanska vila".
  • 30. 12. - Bitka kod Ginnisa je anglo-egipatska pobeda nad mahdistima.
  • 31. 12. - U Bombaju osnovan Indijski nacionalni kongres.

Kroz godinu

  • Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1885.: 1.336.091 stanovnika, 42,76% pravoslavaca, 36,88% muslimana i 19,89% rimokatolika; u gradu Sarajevu 26.268 stanovnika, od čega 60,1% muslimana.
  • Razlaz Tesle i Edisona nakon nesporazuma/prevare oko obećane novčane nagrade za odrađeni težak posao.
  • Osnovano Prvo hrvatsko društvo biciklista.
  • Zolin roman Germinal.
  • Formirana firma Johnson & Johnson, sledeće godine iznose prve proizvode, obloge za rane.
  • Osnovana Boston Fruit Company za prevoz banana i drugog voća iz Kariba na severoistok Amerike - suosnivač United Fruit Company 1899.
  • Georg von Schönerer dodao "arijevski paragraf" Programu iz Linca.
  • Nauka i tehnika
    • Carl Auer von Welsbach otkrio prazeodijum i neodimijum.
    • Karl Benz napravio Benz Patent-Motorwagen (patentiran dogodine).
    • John Kemp Starley napravio Rover Safety Bicycle, s točkovima današnje veličine.
    • 1884-85 - U Čikagu izgrađena Home Insurance Building, sa 10 spratova prvi neboder na svetu.
    • Theodor Escherich otkrio bakteriju Escherichia coli.
    • Johann Jakob Balmer dao empirijsku formulu za vidljive spektralne linije vodonika (→ Balmerova serija).
    • Ottmar Mergenthaler napravio mašinu za linotipiju.
Remove ads

Rođenja

Januar/Siječanj Mart/Ožujak

April/Travanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Septembar/Rujan

Oktobar/Listopad Decembar/Prosinac

Kroz godinu

Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1885.

Januar/Siječanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Decembar/Prosinac

  • 23. 7. - Ulysses S. Grant, američki vojskovođa, političar i predsjednik SAD-a (* 1822.)
  • 28. 7. - Moses Montefiore, britanski finansijer, prethodnik cionizma (* 1784)
  • 7. 8. - Dragutin Accurti, hrvatski političar i publicist (* 1829.)
  • aug. - Aga Khan II, imam nizaritskih muslimana (* 1830)
  • 29. 10. - George B. McClellan, američki general i političar (* 1826)
  • 16. 11. - Louis Riel, vođa kanadskih Metisa (* 1844)
  • 25. 11. - Alfonso XII, španski kralj (* 1857)
  • 25. 11. - Mate Baštijan, književnik i političar (* 1828)
  • 25. 11. - Thomas A. Hendricks, potpredsednik SAD (* 1819)
  • 2. 12. - Ivan Vončina, hrvatski političar, izdavač (* 1827)
  • 8. 12. - Stephan von Jovanović, austrougarski podmaršal, namjesnik Dalmacije (* 1828)
  • 8. 12. - William Henry Vanderbilt, poslovni čovek i filantrop (* 1821)
  • 15. 12. - Ferdinand II, supružnik portugalske kraljice Marije II (* 1816)

Kroz godinu

Remove ads

Fikcija

  • Povratak u budućnost 3.

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads