1968.

godina From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Godina 1968 (MCMLXVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak.

1968:
123456789101112
RođenjaSmrti
Ovo je članak o godini 1968.
Za ostala značenja, vidi 1968. (razvrstavanje).

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | 1990-e | >
<< | < | 1964. | 1965. | 1966. | 1967. | 1968.. | 1969. | 1970. | 1971. | 1972. | > | >>

Kratke činjenice
Remove ads

Događaji

Januar/Siječanj

  • 1. 1. - Politikin zabavnik prelazi na format časopisa.
  • 1. 1. - U Mađarskoj počinje reforma Novi ekonomski mehanizam (Új gazdasági mechanizmus).
  • 2. 1. - Južnoafrikanac Philip Blaiberg je treća osoba sa presađenim srcem - živi do avgusta 1969.
  • 3. 1. - Pantonova stolica izlazi na tržište - prva plastična stolica iz jednog komada, bez nogu.
Thumb
Alexander Dubček
  • 5. 1. - U Čehoslovačkoj je Alexander Dubček naslijedio Antonína Novotnog na mjestu prvog tajnika Centralnog komiteta KP Čehoslovačke - to se smatra početkom Praškog proleća (Novotný ostaje predsjednik zemlje do ožujka).
  • 7. 1. - 8. 2. - Tito u poseti Avganistanu, Pakistanu, Kambodži, Indiji, Etiopiji i Egiptu. U Kambodži, sa princom Sihanukom, izjavljuje podršku Severnom Vijetnamu i Vijetkongu. U Indiji se sreo sa sovjetskim ministrom Kosiginom.
  • 8. 1. - Kardinal Franjo Šeper imenovan za prefekta Kongregacije za nauk vjere (do 1981).
  • 8. 1. - Premijer Harold Wilson podržao kampanju I'm Backing Britain - kratka i neuspešna kampanja za jačanje britanske privrede.
  • 9 - 10. 1. - Predsjednik SIV Mika Špiljak u posjeti Italiji i Vatikanu, potpisan sporazum o istraživanju Jadrana i o granicama na moru.
  • 10. 1. - Surveyor 7, poslednji iz programa pripreme za Apollo, sleteo na Mesec.
  • 12. 1. - Objavljeno da je iz SKJ isključeno 400 članova (Tito je 30. 12. najavio čistku konzervativaca).
  • 12. 1. - Proces četvorke ili Delo Ginzburga i Galanskova: pesnici u SSSR osuđeni na prinudni rad zbog samizdata.
  • 13. 1. - Princ Norodom Sihanouk izjavio da je kambodžanska policija rasturila kinesku zaveru za atentat na Tita (NYT).
  • 13. 1. - Laoški građanski rat: severni Vijetnamci odlučujuće porazili kraljevsku laošku vojsku u dolini Nam Bac.
  • 13. 1. - Johnny Cash svira u zatvoru Folsom, što će biti objavljeno na popularnom albumu At Folsom Prison.
  • 15. 1. - Zemljotres na zapadu Sicilije, 380 mrtvih.
  • 15. 1. - Pobuna studenata na Katoličkom univerzitetu u Leuvenu, zbog nastavka predavanja na francuskom, pored flamanskog - univerzitet se u junu deli na holandski i francuski.
  • 16. 1. - Britanski premijer Harold Wilson objavio parlamentu da će do 1971. biti povučeno vojno prisustvo sa Bliskog istoka i ostatka Azije, osim Hong Konga.
  • 17. 1. - Građanski rat u Kambodži: Crveni Kmeri pokreću prvu akciju (dan osnivanja Kampučijske revolucionarne armije).
  • 17. 1. - Počinju studentski protesti u Japanu: poseta američkog nosača aviona Enterprise luci Saseba izaziva višednevne proteste organizacije Zengakuren i sukobe s policijom[1].
  • 19. 1. - Petar Stambolić predsednik predsedništva CK SK Srbije umesto Dobrivoja Radosavljevića.
  • 21. 1. - Turska je prva članica NATO-a koja je službeno priznala grčki vojni režim.
  • 21. 1. - Severnokorejska komandoska jedinica stigla nadomak Plave kuće, gde je trebala ubiti južnog predsednika Park Chung-heea.
  • 21. 1. - Osnovana Izraelska laburistička stranka, dominantna do 1977
  • 21. 1. - B-52 sa četiri hidrogenske bombe pao na Grenlandu, došlo je do radioaktivne kontaminacije.
  • 21. 1. - 8. 4. - Vijetnamski rat: Bitka kod Khe Sanha, obe strane tvrde da su pobedile.
  • 23. 1. - Severni Korejci zarobili američki obaveštajni brod USS Pueblo (posada puštena sledećeg decembra); ovo se dogodilo ubrzo nakon što je američki mornarički oficir John Anthony Walker počeo da sarađuje sa Sovjetima.
  • 25. 1. - Tek kupljena izraelska podmornica INS Dakar potonula Između Krita i Kipra, 69 mrtvih. Prva od četiri potonule podmornice različitih zemalja ove godine.
Thumb
Predsednik Tito prima akreditive od ambasadora SR Nemačke (jun 1968)
  • 25. 1. - Osnovana Subotička biskupija, prvi biskup je Matiša Zvekanović (do 1989).
  • 26. 1. - U francuskom Caenu izbili neredi nakon policijske brutalnosti prema štrajkujućim radnicima fabrike kamiona.
  • 27. 1. - Francuska podmornica Minerve potonula blizu svoje luke Toulon, 52 mrtvih.
  • 28. 1. - Kuba: osuda Anibala Escalantea i 36 pripadnika "mikrofrakcije", optuženih za kontrarevolucionarni rad u dosluhu sa SSSR.
  • 30. 1. - Vijetnamski rat: počela Tet ofanziva, niz iznenadnih napada Viet Conga širom Južnog Vijetnama - politički uspeh komunista, mada vojni poraz.
  • 31. 1. - Jugoslavija i SR Nemačka obnovile diplomatske odnose, prekinute 1957. zbog priznanja DR Nemačke.
  • 31. 1. - Puna snaga ofanzive Tet: napadnuta ambasada SAD u Sajgonu, opkoljena predsednička palata, zauzet Huế.
  • 31. 1. -  Nauru nezavisan od australsko-novozelandsko-britanskog trusta UN.
  • 31. 1. - Njuorleanski tužilac Jim Garrison gostuje kod Johnnyja Carsona i izlaže svoje teorije o Kennedyjevom ubistvu.

Februar/Veljača

Thumb
Tet ofanziva: razaranja u Huếu
  • 1. 2. - Vijetkongovac Nguyen Van Lem osumnjičen za ubistvo porodice jednog oficira i pogubljen na ulici po kratkom postupku - TV snimak obilazi svet i podstiče antiratni pokret.
  • 6. 2. - Građanski rat u Severnom Jemenu: rojalisti prekidaju opsade Sane, što praktično znači pobedu republikanaca, mada sukobi traju do 1970.
  • 6. 2. - 18. 2. - X. Zimske olimpijske igre u Grenoblu, Francuska.
  • 8. 2. - Protesti oko segregirane kuglane u Orangeburg, South Carolina, kulminiraju pogibijom trojice studenata u intervenciji policije.
  • 8. 2. - Premijera filma "Planeta majmuna".
  • 8 - 10. 2. - Osmi kongres Saveza omladine Jugoslavije, novi predsednik je Janez Kocijančič, nakon Tomislava Badovinca[2].
  • 11. 2. - U New Yorku otvoren četvrti po redu Madison Square Garden.
  • 11. 2. - Prvi čadski građanski rat: lider FROLINAT-a Ibrahim Abatcha poginuo u okršaju sa vojskom.
  • 12. 2. - Počinje štrajk crnih radnika čistoće u Memphisu (slogan "I Am a Man!").
  • februar - Pogoršani odnosi između SFRJ i Bugarske zbog pitanja Makedonije, Jugoslovene ljuti i to što ih Bugari klasifikuju kao zapadnu zemlju[3].
  • februar - XVII sjednica CK SK BiH definira Muslimane kao poseban narod.
  • februar - Rehabilitovani Albanci osuđeni na Prizrenskom procesu 1956.
  • februar - U Rumuniji vraćena županija (județ) kao podela zemlje - ima ih 39 umesto 16 regiona. Ovim je okončan i Mureš-Mađarski Autonomni Region (MAR osnovan 1952, razvodnjen 1960).
  • februar - Masakri u Vijetnamu, u mestima Phong Nhi, Phong Nhat i Ha My.
  • februar - Beatles-i stigli u Indiju, na Maharishijev kurs transcendentalne meditacije u Rishikeshu - ostaju različito vreme, napisali su dosta pesama. Tamo su i Mia Farrow, Donovan i Mike Love.
  • 18. 2. - Eksplozija u klubu jugoslovenske ambasade u Parizu, jedna osoba poginula - samo jedan u nizu napada na jugoslovenske diplomatske objekte, kao i u zemlji.
  • 18. 2. - Trucial States: pošto su Britanci najavili odlazak, vladari Abu Dabija i Dubaija dogovorili stvaranje federacije, u koju zovu i ostale emirate (UAE osnovani 1971).
  • 19. 2. - Međunarodna arbitraža daje Pakistanu 10% oblasti Kački ran (Rann of Kutch), u sporu sa Indijom (jedan od trojice članova arbitraže bio sudija Ustavnog suda Jugoslavije, Aleš Bebler, kojeg je nominovala indijska vlada).
  • 21. 2. - Radnici u Kairu se pobunili zbog blagih osuda vinovnika za poraz 1967, ubrzo im se pridružuju studenti.[4]. Nasser odgovara samokritikom, postavljanjem više civila u vladu i programom reforme.
  • 21. 2. - Belgijski premijer Paul Vanden Boeynants daje ostavku usled Leuvenske jezičke krize, raspisani vanredni izbori.
  • 24. 2. - Huế vraćen u južnovijetnamske ruke. Masakr u Huếu: nekoliko hiljada ljudi stradalo od obe strane tokom okupacije i nakon nje.
  • 26. 2. - Čehoslovački general Jan Šejna zatražio azil u SAD konzulatu u Trstu, izgleda bežeći od kriminalne istrage.
  • 27. 2. - TV voditelj Walter Cronkite kaže u specijalnom izveštaju da je američka vojska zaglavljena u pat-poziciji i da su pregovori jedini racionalan put - ovo je navodno uticalo na predsednika Johnsona.
  • 28. 2. - Konferencija komunističkih partija u Budimpešti, Rumunija napušta skup[5].
  • 28. 2. - U Indiji inauguriran eksperimentalni grad Auroville.
  • 29. 2. - Briselska konvencija o uzajamnom priznanju presuda u građanskim i privrednim slučajevima u Evropskoj zajednici, početak Briselskog režima.
  • 29. 2. - Izveštaj Kernerove komisije o prošlogodišnjim rasnim neredima u SAD: kriv je beli rasizam.

Mart/Ožujak

  • 1. 3. - Bitka u Valle Giulia: sukob policije i studenata u Rimu.
  • 1. 3. - East L.A. walkouts, protest chicanoskih srednjoškolaca u Los Angelesu.
  • 3. 3. - Poslije tri stoljeća, zatvoren posljednji rudnik uglja u engleskoj Black Country.
  • 4. 3. - Martin Luther King, Jr. najavljuje za 22. april Marš siromašnih na Washington.
  • 5. 3. - Praško proljeće: u Čehoslovačkoj smenjen Jiří Hendrych, sekretar za ideološka pitanja, glavni saradnik Antonína Novotnog. Ukinuta je cenzura.
  • 5. 3. - Rat u Čadu: severni narod Toubou se pridružio FROLINAT-u i zauzeo Aouzou.
  • 7. 3. - Kraj Prve bitke za Sajgon.
Thumb
Poljski mart 1968.: spomen-ploča
  • 8. 3. - "Martovski događaji" u Poljskoj - studenti demonstriraju u Varšavi, policija ih rastura, ali okupljanja tokom meseca bilo i u drugim gradovima. Antisemitska kampanja vodi emigraciji većine preostalih Jevreja iz zemlje.
  • 8. 3. - Sovjetska podmornica K-129 potonula nedaleko od Havaja sa 98 članova posade.
  • 11. 3. - Severnovijetnamci i Pathet Lao zauzeli američko navigaciono postrojenje Lima Site 85 u Laosu.
  • 12. 3. -  Mauricijus nezavisan od britanske vlasti.
  • 13. 3. - Dugwayski pomor ovaca: Test nervnog agensa VX izaziva smrt ili eutanaziju preko 6.000 ovaca blizu Dugway, Utah.
  • 14. 3. - Komitet za narodnu odbranu i organizaciono-politička pitanja Savezne skupštine podržao u principu osnivanje skupštinske komisije za kontrolu Službe državne bezbednosti[6], predloženo da vojna obaveštajna služba bude pod kontrolom Veća narodne odbrane (a ne skupštine), o čemu nema saglasnosti[7].
  • 15. 3. - Londonsko tržište zlata zatvoreno nakon jučerašnjeg velikog prometa.
  • 16. 3. - Masakr u My Laiu: američka jedinica napala južnovijetnamsko selo My Lai i pobila, prema vijetnamskim podacima, 507 stanovnika, među njima i 246 dojenčadi i djece (javnost u SAD saznala u novembru 1969).
  • 16. 3. - Robert F. Kennedy ulazi u trku za demokratsku nominaciju, četiri dana nakon što je preds. Johnson jedva pobedio Eugenea McCarthyja u New Hamphsiru.
  • 17. 3. - Autobus se prevrnuo kod Lazarevca, 10 mrtvih; drugi pao u Ibar kod Kraljeva, 9 mrtvih.[8]
  • 18. 3. - Kraj zlatnog standarda: Kongres SAD ukida obavezu da zlatna rezerva podupire dolar. Isto čine i druge zapadne zemlje. MMF će dogodine kreirati obračunsku jedinicu specijalna prava vučenja.
  • 18. 3. - Slabo objašnjeni Masakr Jabidah, pogubljenje pobunjenih muslimanskih filipinskih vojnika, povod je za početak Muslimanskog pokreta za nezavisnost na Mindanau i arhipelagu Sulu.
  • 21. 3. - Rat iscrpljivanja, Bitka u Karameh: sukob izraelskih snaga sa Palestincima i Jordancima.
  • 22. 3. - Daniel Cohn-Bendit i drugovi okupiraju administrativne kancelarije Univerziteta Nanterre - začetak majskih događaja.
  • 22. 3. - Antonín Novotný odstupa pod pritiskom s položaja predsednika Čehoslovačke, nasledića ga Ludvík Svoboda (do 1975).
  • 25. 3. - Predsednik Tito otvorio Hidroelektranu Trebinje I (dva agregata, treći 1975).
  • 27. 3. - Jurij Gagarin poginuo u padu aviona.
  • 27. 3. - Suharto je i zvanično predsednik Indonezije, nakon godinu dana u v.d. stanju (ostaje do 1998).
  • 28. 3. - U Rio de Janeiru ubijen student Edson Luís de Lima Souto tokom protesta zbog skupe hrane u kantini - početak nemirne godine u Brazilu pod vojnom huntom.
  • 31. 3. - Američki predsjednik Lyndon B. Johnson iznenada odustao od kandidature za novi mandat. Objavio obustavljanje bombardovanja Severnog Vijetnama severno od 20. paralele i ograničenje slanja novih vojnika.
  • 31. 3. - Nigerijski građanski rat: Bijafranci priredili zasedu nigerijskoj vojnoj koloni kod Abagane i naneli im bar 500 žrtava - jedini veći uspeh u ratu.

April/Travanj

Thumb
100 dinara
  • 1. 4. - U opticaju je novčanica od 100 dinara ("konj", "crvendać").
  • 2. 4. - Premijera 2001: A Space Odyssey.
  • 2. 4. - Navodna pojava Bogorodice Zejtunske na koptskoj crkvi u Kairu.
  • 2/3. 4. - Iz protesta protiv političkih i društvenih odnosa u Zapadnoj Njemačkoj četiri radikalna člana APO-a (izvanparlamentarne opozicije), među kojima i Andreas Baader i Gudrun Ensslin zapalili su u Frankfurtu na Majni dvije robne kuće.
Thumb
Posledice nereda nakon Kingovog ubistva
  • 4. 4. - Martin Luther King, Jr. ubijen hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memphisu, u saveznoj državi Tennessee; u većim gradovima SAD izbijaju neredi koji traju nekoliko dana.
  • 4. 4. - Zvižduci na srpski deo programa povodom Dana studenata u Prištini - ilustracija nacionalističkih ekscesa od strane albanskih studenata na Kosmetu i drugde u SFRJ[9].
  • 5. 4. - Praško proljeće: u Čehoslovačkoj objavljen Akcioni program KPČ.
  • 6. 4. - Pesma Evrovizije: pobedila numera iz Španjolske, a jugoslavenski "Dubrovački trubaduri" sedmi s pjesmom "Jedan dan".
  • 6. 4. - Studenti protestuju protiv Vijetnamskog rata ispred američke čitaonice u Beogradu, potukli se sa milicijom[10].
  • 6. 4. - Eksplozije gasa i baruta u radnji sportske robe u Richmond, Indiana, 41 žrtva.
  • 6. 4. - U Čikago, gde su naročito jaki neredi, stiže Nacionalna garda Ilinoja, kao i oklopne i pešadijske snage SAD.
  • 6 - 30. 4. - Tito u poseti Japanu, Mongoliji, SSSR i Iranu.
  • 9. 4. - Akcioni program Čehoslovačke KP predviđa slobodu izražavanja i mišljenja, putovanja bez ograničenja, zakonsku prevenciju mešanja državnih organa u privatnost, uvođenje federativnog sistema, pravo na rehabilitaciju itd.[11]
  • 9 - 11. 4. - Konferencija progresivnih pokreta i organizacija mediteranskih zemalja (učestvuju i SKJ i SSRNJ).
  • 10. 4. - 40. dodjela Oscara: više nema tri zasebne kategorije za crno-bele i kolor filmove; najbolji film je In the Heat of the Night, ukupno pet nagrada od sedam nominacija; najbolji strani film je Ostře sledované vlaky, u užoj konkurenciji su bili i "Skupljači perja".
  • 11. 4. - Pokušaj ubistva Rudija Dutschkea, studentskog vođe u Zapadnoj Nemačkoj - studenti će blokirati distribuciju tabloida Bild-Zeitung, kojeg su smatrali neprijateljskim.
  • 11. 4. - U SAD potpisan Zakon o građanskim pravima, uključujući Fair Housing Act, koji predviđa jednake mogućnosti stanovanja, tj. zabranu diskriminacije pri prodaji, iznajmljivanju i finansiranju domova.
  • 12. 4. - Prvi ugovori o stranim kapitalnim investicijama u SFRJ, po zakonu od prošlog jula: "Crvena zastava" sa FIAT-om, vrednosti 10 miliona dolara, a kasnije tokom meseca Celje Cink sa jednom istočnonemačkom firmom[12].
  • 19. 4. - Vojni udar u Sierra Leoneu vodi povratku civilne vlasti (Siaka Stevens, premijer 1968-71, predsednik 1971-85).
  • 20. 4. - Liberal Pierre Trudeau postaje premijer Kanade (1968-79. i 1980-84).
  • 20. 4. - Britanski političar Enoch Powell održao Govor o rekama krvi, protiv imigracije iz zemalja Komonvelta u V. Britaniju.
  • 20. 4. - South African Airways Flight 228: avion pao u Jugozapadnoj Africi (Namibiji), 123 mrtvih.
  • 21. 4. - U Beogradu održana automobilska trka, gledaoci se šetaju po stazi, jedan je udaren[13].
  • 22. 4. - XIV sednica Predsedništva i Izvršnog komiteta CK SK Srbije - "pokrajina Kosovo i Metohija treba više da bude kategorija federacije i da se jasnije izrazi kao sastavni deo federalizma".
  • 22 - 23. 4. - Na konferenciji u Prištini preporučeno da se za Albance u Jugoslaviji prihvati književni jezik iz Albanije.
  • 23 - 30. 4. - Studenti Univerziteta Columbia se potukli sa policijom i zauzeli neke zgrade univerziteta protestujući protiv gradnje sportske dvorane u Harlemu i Vijetnamskog rata, dok ih policija nije raščistila (→ roman The Strawberry Statement, i labavo povezan film istog naziva).
  • 25. 4. - Na plenumu Rumunske KP osuđen Ceaușescuov rival Alexandru Drăghici a rehabilitovana njegova žrtva Lucrețiu Pătrășcanu.
  • 26. 4. - Operacija Crosstie, test Boxcar - u Nevadi detonirana hidrogenska bomba od 1,3 megatone.
  • 27. 4. - Snimanje filma Castle Keep u Novom Sadu: eksplozija izmakla kontroli i uništila set vredan milion dolara (NYT).
  • 27. 4. - U Velikoj Britaniji legalizovan abortus (ne i u Severnoj Irskoj).
  • 29. 4. - Mjuzikl "Kosa" kreće na Broadwayu.
  • 29. 4. - 30. 5. - Majska ofanziva ili Mali Tet: još jedna ofanziva Severnovijetnamske armije i Vijetkonga, krvavo na obe strane (ovaj maj je najgori mesec za Amerikance u celom ratu).
  • proleće – Predloženo da se naziv jugoslavenske pokrajine Kosovo i Metohija skrati u Kosovo, da se upotrebljava etnonim Albanac umesto etnonima Šiptar i da službeni albanski jezik na Kosovu bude isti kao onaj u Albaniji (južni dijalekt).
  • april - Mehmet Hoxha na sednici SSRN Srbije: ako 370.000 Crnogoraca može imati republiku, može i 1,2 miliona Albanaca na Kosovu[14].

Maj/Svibanj

  • 2. 5. - Sastanak Tito-Čaušesku u Beogradu, reafirmisana vera u nemešanje u unutrašnje stvari drugih država (u vezi sovjetskih pritisaka na Čehoslovačku[15]).
  • 3. 5. - Okupljanje studenata na pariskoj Sorbonne-i, protestuju zbog zatvaranja Univerziteta Nanterre prethodnog dana.
  • 6. 5. - Maj 1968. u Francuskoj: Sukob policije i studenata u Parizu koji su protestovali zbog policijskog prisustva na Sorbonne-i.
  • 9. 5. - Čehoslovački radio poziva Sovjete da ne ponavljaju intervenciju, kao u Mađarskoj 1956 (NYT).
  • 10. 5. - Predstavnici SAD i Severnog Vijetnama se prvi put sastali u Parizu, razgovaraju o budućim mirovnim pregovorima.
  • 10. 5. - Studenti i đaci dižu barikade oko Latinske četvrti u Parizu, sledeće noći je okršaj sa policijom.
Thumb
Maj 1968.: studenti zauzeli pozorište Odeon
  • 12. 5. - Bitka za Kham Duc: severni Vijetnamci zauzeli američki logor i oborili transportni avion sa 156 ljudi, uglavnom južnovijetnamskih izbeglica.
  • 12 - 15. 5. - Jugoslovenski ministar spoljnih poslova Marko Nikezić u Pragu, podržava čehoslovačku politiku.
  • 13. 5. - Francuska: jednodnevni generalni štrajk, milion ljudi maršira Parizom; narednih dana se i radnici pridružuju protestima ("okupacije" fabrika).
  • 16. 5. - Ronan Point: eksplozija plina na 18. spratu nove stambene zgrade u istočnom Londonu izaziva pad čitavog ugla zgrade - promene u propisima, gubitak poverenja u solitere.
  • 17. 5. - Catonsvilleskih devetoro katoličkih aktivista zapalilo napalmom novačke dosijee u Catonsville, Maryland.
  • 17. 5. - Kontejnerizacija: zaplovio American Lancer, prvi namenski građeni kontejnerski brod, kapaciteta 1210 TEU, prvi iz klase osam brodova.
Thumb
Sarkofag cara Dušana
  • 18. 5. - Mošti cara Dušana prenete u crkvu Svetog Marka u Beogradu.
  • 18. 5. - Filmski festival u Cannesu prekinut iz solidarnosti sa radnicima i studentima.
  • 19. 5. - Izbori u Italiji: pobedili demohrišćani premijera Alda Mora (+ 9 mandata), uspešni i komunisti (+ 27).
  • 19. 5. - Nigerijski građanski rat: Bijafranci opkoljeni zauzećem Port Harcourta, još veća glad.
  • 20. 5. - Pokušaj obaranja François Duvaliera na Haitiju: stari bombarder B-25 pokušao da bombarduje predsedničku palatu, a grupa emigranata zauzela aerodrom kod Cap-Haïtiena.
  • 22. 5. - U intervjuu za New York Times, predsednik Tito pozdravlja demokratizaciju u Čehoslovačkoj.
  • 22. 5. - Kod Azora potonula američka nuklearna podmornica USS Scorpion, 99 mrtvih.
  • 23. 5. - Eksplozija na železničkoj stanici u Beogradu, 14 povređenih (Ivan Jelić pogubljen 2. novembra).
  • 29. 5. - Francuski predsednik Charles de Gaulle nakratko pobegao u Nemačku, gde se uverio u podršku armije (detalji otkriveni 1982).
Thumb
Dobrica Ćosić
  • 29 - 30. 5. - XIV sednica CK SK Srbije. Dobrica Ćosić na sednici CK SK Srbije izjavio da se na Kosovu vrši teror nad Srbima i da kosovske vlasti ništa ne čine da bi to sprečile, kritikuje položaj Srbije u SFRJ; Istoričar Jovan Marjanović kritikuje stvaranje "veštačkih nacija" (Muslimani, Crnogorci)[16]; CK se ogradio od ovih stavova, ovaj događaj označio je početak Ćosićevog disidentstva. On i Marjanović će biti isključeni iz CK.
  • 30. 5. - De Gol raspustio parlament - raspisivanjem novih izbora okončana pretnja revolucije u Francuskoj. Masovni kontramiting De Golovih pristalica u Parizu.
  • 30. 5. - U Nemačkoj doneseni Vanredni zakoni (Notstandgesetze), čime su okončana specijalna ovlašćenja Savezničkih sila iz 1949, a vlada dobila mogućnost da uskrati građanske slobode tokom krize - nemirni studenti se protivili njihovom donošenju.
  • proleće - Jaka prolećna suša u Jugoslaviji i okolnim zemljama - smanjeni prinosi u poljoprivredi[15].

Jun/Juni/Lipanj

Thumb
"Lipanjska gibanja"
  • 1. 6. - Novoizgrađena Tvornica mineralnih gnojiva u Kutini, među deset najvećih u svijetu, udružuje se sa ranijom Tvornicom kemijskih proizvoda (čađara, vapnara, glinara)[17].
  • 2. 6. - Uveče čarka između brigadista i studenata u blizini Studentskog grada u Beogradu, milicija interveniše.
  • 3. 6. - Studentske demonstracije 1968. u Jugoslaviji: Studenti krenuli u stari deo Beograda, milicija ih presreće kod nadvožnjaka i prebija; Rezolucija studentskih demonstracija: protiv socijalne nejednakosti, nezaposlenosti, birokratije i lošeg stanja na univerzitetu.
  • 3. 6. - Radikalna feministkinja Valerie Solanas upucala i ranila Andy Warhola.
  • 4. 6. - Studenti u grupicama dolaze do svojih fakulteta širom Beograda, počinje štrajk, središte je na Filozofskom fakultetu. Među opštim zahtevima su: nezadovoljstvo zbog nejednakosti, nezaposlenosti, ometanja demokratije i samoupravljanja, zahtevaju se demokratizacija i slobode [18]. Univerzitet preimenovan u "Crveni univerzitet Karl Marks". Stevo Žigon igra monolog iz drame "Dantonova smrt".
  • 4. 6. - Predsedništvo konferencije Saveza studenata Jugoslavije podržava većinu zahteva studenata i osuđuje brutalnost milicije i pisanje štampe (studente podržavaju i Predsedništvo i IK CK SK Srbije ali zahtevi "samo demokratskim putem").
Thumb
Robert F. Kennedy
  • 5. 6. - Atentat na Roberta Kenedija, američkog senatora i kandidata na stranačkim izborima za predsedničku trku, tek što je pobedio u Kaliforniji (umro rano sledećeg dana).
  • 7. 6. - Prvo, neplanirano, ubistvo izvršeno od baskijske separatističke grupe ETA: pripadnik Civilne garde ubijen prilikom provere dokumenata na putu, nakon čega je ubijen i počinilac Txabi Etxebarrieta (u akcijama 1968-2010. ubili su 820 ljudi, od čega 340 civila).
  • 7. 6. - U danskom Billundu otvoren prvi tematski park Legoland.
  • 7. 6. - Bolest Yushō u Japanu: prvi slučajevi ljudi otrovanih pirinčanim uljem sa dve hemijske supstance - umrlo 500 od 14.000 obolelih, ranije tokom godine stradalo je i 400.000 peradi.
  • 9. 6. - Tito u TV obraćanju daje za pravo studentima. Donesene "Smernice" Predsedništva i IK CK SKJ o najvažnijim zadacima SK u razvijanju sistema društveno-ekonomskih i političkih odnosa. Studentski protest završen 11. juna.
  • 5 - 10. 6. - U Italiji Evropsko prvenstvo u fudbalu: 1. Italija, 2. Jugoslavija 3. Engleska; finale Italija-Jugoslavija je igrano 8. juna (1:1) i konačno 10. juna (2:0).
  • 12. 6. - Generalna skupština UN menja ime Jugozapadne Afrike u Namibija - zemlja je pod okupacijom Južne Afrike, a SWAPO se smatra predstavnikom naroda.
  • 12. 6. - Prikazan film Rosemary's Baby.
  • 12 - 14. 6. - Kancelar Willy Brandt u poseti SFRJ.
  • 14. 6. - Dr. Benjamin Spock i još trojica osuđeni u Bostonu jer su pomagali izbegavanje regrutacije (presuda ukinuta 1969).
  • 14. 6. - Asteroid 1566 Icarus prišao na 6.355.200 km od Zemlje, tj. 16,533 Mesečevih daljina - prvi asteroid osmatran radarom.
Thumb
Glad u Bijafri
  • jun - Kardinal Eugène Tisserant u 12-dnevnoj poseti Jugoslaviji.
  • 17. 6. - Komunisti započinju novi ustanak u Maleziji (do 1989).
  • 18. 6. - Operacija Šumava: redovni manevri Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj, ali nekoliko sovjetskih divizija se nije povuklo nakon završetka 30. juna (otišli su 22. jula).
  • 20. 6. - Austin Currie i dr. izbačeni iz kuće u Severnoj Irskoj, a koja je bila nepravilno dodeljena protestantkinji - prvo skretanje pažnje britanske javnosti na problem nejednakosti u pokrajini.
  • 23. 6. - Na utakmici Boca Juniors – Club Atlético River Plate u stisci stradalo 74 ljudi.
  • 23 i 30. 6. - Parlamentarni izbori u Francuskoj: degolistička Unija demokrata za Republiku odnela ubedljivu pobedu (354 od 487 mandata), socijalisti i komunisti prepolovljeni.
  • 24. 6. - Tokom parade za Ivanjdan, praznik Kvebeka, separatisti izazvali nemire ispred tribine sa premijerom Trudeauom.
  • 25. 6. - Posvećena Koptska pravoslavna katedrala u Kairu. Papa Pavao VI je pre ovoga predao česticu moštiju svetog Marka visokoj delegaciji koptske crkve.
  • 26. 6. - Boninska ostrva, uključujući Iwo Jimu, vraćena Japanu nakon američke okupacije.
  • 26. 6. - Šesti kongres Saveza sindikata Jugoslavije u Beogradu.
  • 26. 6. - Atelje 212 gostuje u Njujorku: izvode "Razvojni put Bore Šnajdera" a 28. 6. "Kralja Ibija". Produkciju "Ko se boji Virdžinije Vulf" neki ocenili zanimljivijom od američkog originala[15]
  • 27. 6. - U Čehoslovačkoj objavljen manifest Dvije tisuće riječi koji poziva na akciju u cilju obrane reformi - u Moskvi se nakon ovoga prvi put pominje "kontrarevolucija".
  • 30. 6. - Prvi let Lockheed C-5 Galaxy, dugovekog transportnog aviona.

Jul/Juli/Srpanj

  • 1. 7. - Stupa na snagu carinska unija zemalja Evropske ekonomske zajednice i uvođenje zajedničkih carinskih stopi prema ostatku sveta.
  • 1. 7. - Ugovor o neširenju nuklearnog oružja otvoren za potpisivanje (na snazi od 1970).
  • 3 - 11. 7. - 15. plenum SK Kosova i Metohije se zalaže za punu ravnopravnost albanskog jezika u pokrajini[19]. Donesene odgovarajuće rezolucije.
  • 4. 7. - Alec Rose (59) završio samostalno jedrenje oko sveta nakon 354 dana.
  • 5. 7. - Amerikanci napustili bazu Khe Sanh.
  • 9. 7. - Eksplozija bombe potresla jugoslovensku i kubansku misiju pri UN.
  • 10. 7. - Francuski premijer Georges Pompidou daje ostavku nakon šest godina, nasleđuje ga raniji ino. ministar Maurice Couve de Murville (Pompidou će biti predsednik 1969-74).
  • 11. 7. - Eksplozija polivinila u Elektrohemijskom kombinatu Bitterfeld, sa 42 poginulih najgora industrijska nesreća u Istočnoj Nemačkoj.
  • 12. 7. - U Hong Kongu zabeležen prvi slučaj gripa A, subtip H3N2, poznatog kao hongkonški grip - u avgustu proglašena pandemija, u septembru stiže do Evrope.
  • 13. 7. - Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar - jedan poginuli, 75 povređenih.
  • 14 - 15. 7. - Varšavski sastanak SSSR, Poljske, Mađarske, Istočne Nemačke i Bugarske: "Varšavsko pismo" je ultimatum upućen KP Čehoslovačke[20].
  • 15. 7. - Čehoslovačka traži reviziju Varšavskog pakta: jednakost članica, rotaciju u komandi i zabranu korišćenja u političke svrhe.
  • 15. 7. - Uspostavljena komercijalna avionska linija između Moskve i Njujorka.
  • 17. 7. - Revolucija 17. jula u Iraku: oboren je predsednik Abdul Rahman Arif, vlast uzima irački ogranak partije Baas na čelu sa Ahmed Hassan al-Bakrom (predsednik do 1979), potpredsednik je Saddam Hussein (predsednik 1979-2003).
  • 18. 7. - Osnovan Intel.
Thumb
Vera Nikolić
  • 20. 7. - Vera Nikolić postigla svetski rekord na 800 metara u Londonu.
  • 22. 7. - Pripadnici Narodnog fronta za oslobođenje Palestine oteli El Al Flight 426 London-Tel Aviv i odveli ga u Alžir - poslednji taoci su pušteni tek krajem avgusta.
  • 23/24. 7. - Glenvillska pucnjava u Clevelandu, poginula po trojica policajaca i crnih nacionalista i jedan prolaznik, istovremeno počinju trodnevni neredi.
  • 25. 7. - Enciklika Humanae Vitae - katolička crkva je protiv kontracepcije.
  • 27. 7. - Kulturna revolucija: Mao poslao 30.000 radnika na pekinški univerzitet kako bi smirio sukob između frakcija Crvene garde - nekoliko radnika je poginulo, ali gardi je došao kraj[21].
  • 26. 7. - Početak studentskog pokreta u Meksiku.
  • 26. 7. - Velika Britanija zabranila je ulazak u zemlju članovima scientološke sekte osnovane u SAD.
  • 26. 7. - Zakonom o pozorištima, posle 230 godina ukinuta cenzura pozorišnih komada u Ujedinjenom Kraljevstvu.
  • 26. 7. - 2. 8. - 15. Filmski festival u Puli, Velika zlatna arena za film "Kad budem mrtav i beo"[22].
  • 28. 7. - U Minneapolisu osnovan Američki indijanski pokret.
  • 29. 7. - 1. 8. - Čehoslovačko-sovjetski sastanak u Čjerni.
  • 30. 7. - Unutrašnji sukob u iračkoj vlasti: premijer Abd ar-Razzaq an-Naif prinuđen na ostavku, predsednik Al-Bakr preuzeo i premijersku poziciju.
  • 31. 7. - Prva epizoda BBC-jeve komedije Dad's Army - 80 epizoda do 1977.

Avgust/August/Kolovoz

  • 2. 8. - Prvo planirano ETA-ino ubistvo: policijski mučitelj Melitón Manzanas.
  • 3. 8. - Sastanak u Bratislavi lidera Čehoslovačke i pet zemalja Varšavskog pakta. Bratislavska deklaracija ističe međusobnu solidarnost i očuvanje socijalizma. Petorica konzervativaca iz čs. politbiroa uručila "pozivno pismo" Brežnjevu, izgovor za invaziju (otkriveno 1992).
  • 5. 8. - Mao Ce Dung šalje poruku radnicima na univerzitetu, naziva ih trajnim upravnicima obrazovnog sistema i poklanja im sanduk manga, koji će malo više od godinu dana biti religiozno obožavani u NR Kini[21].
  • 7. 8. - Preko 2.000 mrtvih od poplave i posledične kolere u indijskoj državi Gudžarat.
  • 8. 8. - Richard Nixon nominovan od republikanaca za predsedničke izbore. Sledi Južnu strategiju koja koristi protivljenje tog regiona rasnoj integraciji i drugim liberalnim politikama Džonsonove administracije.
  • 8. 8. - Prištinska izdavačka kuća "Rilindja" sklopila sporazum sa firmom iz Tirane za uvoz knjiga, obrazovnih pomagala i muzičkih ploča.
  • 9 - 11. 8. - Tito u poseti Pragu (poseta je odlagana od jula).
  • 13. 8. - Neuspeli atentat na vojnog diktatora Grčke Jorgosa Papadopulosa, u organizaciji Aleksandrosa Panagulisa.
  • 14. 8. - SFRJ dogovorila sa Svetskom bankom kredit od 16 miliona dolara za uvoz industrijske opreme - od 1949. SB je obezbedila 350 miliona dolara, prošlog marta dat je grant od 50 miliona dolara za prugu Beograd-Bar. Na svim nivoima (savezni, republički, opštinski, preduzeća) u SFRJ je uloženo dve milijarde dolara stranih zajmova, ne računajući stabilizacione kredite, pomoć posle rata i sl.[23].
  • 16. 8. - Prvi test američke rakete UGM-73 Poseidon je i prvo lansiranje rakete sa broda.
  • 17. 8. - Vijetnamski rat: pokrenuta i treća faza Tet ofanzive, borbe traju šest sedmica.
  • 18. 8. - Odron bacio dva autobusa u japansku reku Hida, kod grada Kamigahara - 104 mrtvih.
Thumb
Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku
  • 20/21. 8. - Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku: trupe Varšavskog pakta ušle u Čehoslovačku. Jugoslavija i Rumunija, mada članica pakta, osuđuju invaziju (Čaušesku drži govor na masovnom mitingu u Bukureštu).
  • 22. 8. - Vlada SFRJ izražava krajnju zabrinutost zbog nelegalnog ulaska stranih trupa i okupacije Čehoslovačke, koji "predstavlja najgrublji vid gaženja suvereniteta i teritorijalnog integriteta jedne nezavisne zemlje, kao i direktno negiranje opšte-prihvaćenih principa međunarodnog prava i Povelje UN"[24]. Podignuta borbena gotovost[15] (kopanje rovova i pozivi na vojne vežbe narednih nedelja). U Beogradu danas organizovan protestni skup.
  • 24. 8. - Francuska detonirala u Polineziji svoju prvu hidrogensku bombu (sada ih imaju sve stalne članice Saveta bezbednosti).
  • 24. 8. - Severnoirska asocijacija ljudskih prava organizovala prvi protestni marš - policija ga zaustavila pre završetka, ali prošao je mirno.
  • 25. 8. - Demonstracija na Crvenom trgu protiv invazije na Čehoslovačku - osmoro učesnika je odmah uhapšeno.
  • 26. 8. - Objavljen singl Hey Jude, najuspešniji The Beatles-a.
  • 26. 8. - Vođstvo ČSSR potpisalo Moskovski protokol - ideološko odricanje od Praškog proleća.
  • 26. 8. - 6. 9. - Druga Latinoamerička episkopska konferencija u Medellínu: katolička crkva treba biti naklonjena opciji za siromašne (→ Teologija oslobođenja).
Thumb
Antiratni protesti u Čikagu, pre Demokratske konvencije
  • 28. 8. - Demokratska nacionalna konvencija u Čikagu je nominovala potpredsednika Huberta Humphreya. Veliki okršaj policije i antiratnih demonstranata (The whole world is watching!).
  • 28. 8. - John Gordon Mein je prvi američki ambasador ubijen na položaju, u Gvatemali - počinitelji su iz komunističkih Fuerzas Armadas Rebeldes.
  • 28. 8. - Predsednik Čada François Tombalbaye zatražio pomoć od francuskih trupa zbog pobune u okrugu Tibesti.
  • 29. 8. - U Oslu su se vjenčali prijestolonasljednik Harald od Norveške i Sonja Haraldsen. Kako bi ostvario ženidbu s građankom, princ je zaprijetio odricanjem od prijestolja.
  • 31. 8. - 1. 9. - Dva snažna potresa u istočnom Iranu, više hiljada mrtvih.

Septembar/Rujan

  • 1. 9. - Austrija je prva zapadna zemlja koja prima sovjetski gas.
  • 4. 9. - Predsednik Republike Kongo Alphonse Massamba-Débat prinuđen na ostavku od strane vojske, sledi Marien Ngouabi (1969-77).
  • 6. 9. -  Svazilend nezavisan od V. Britanije.
  • 7. 9. - Drugi talas feminizma: pokret Radikalne žene New Yorka protestuju protiv izbora za Miss Americe u Atlantic Cityju. Izveštava se da su paljeni brusthalteri, što postaje metafora tadašnjeg feminizma. Zasebno se bira i Miss Crne Amerike.
  • 8. 9. - Rat iscrpljivanja: jako egipatsko granatiranje izraelskih položaja na Sueckom kanalu, 10 mrtvih.
Thumb
Richterovi neboderi u Zagrebu
  • 11. 9. - Italija i Grčka uveravaju SFRJ da neće koristiti pritisak Varšavskog pakta za oživljavanje starih komplikacija.
  • 11. 9. - Air France Flight 1611: avion pao u more ispred Nice - 95 mrtvih, među kojima i general René Cogny. Zvanični razlog je požar, ali pretpostavlja se da je avion pogođen raketom sa broda tokom vežbi.
  • 13. 9. - Albanija napušta Varšavski pakt zbog invazije na Čehoslovačku (ne učestvuje aktivno još od 1962).
  • 13. 9. - "Marš tišine", masovne demonstracije protiv vlade u Meksiko Sitiju.
  • 14. 9. - Objavljena "Zagrebačka Biblija", prvi hrvatski prijevod Biblije tiskan u Hrvatskoj.
  • 14 - 21. 9. - Sovjetska misija Zond 5 nosi životinje na orbitu oko Meseca.
  • septembar? - Dozvoljena slobodna upotreba albanskih nacionalnih simbola na Kosmetu.
  • 22. 9. - Posle četiri godine završena operacija prenošenja hramova u Abu Simbelu, na 65 metara višu poziciju iznad Nila.
  • 23. 9. - Srušio se pješački most u Titogradu, šestoro mrtvih.
  • 24. 9. - Na američkom CBS-u kreće 60 Minutes.
  • 24. 9. - Predsednik SIV Mika Špiljak upozorava Bugarsku protiv teritorijalnih pretenzija i eventualnog napada - bugarska vlada zvanično demantuje to 28. 9.[25]
  • 25. 9. - Eksplozija bombe u garderobi beogradske Glavne železničke stanice, više povređenih (takođe osuđen Miljenko Hrkač).
  • 26. 9. - Članak u "Pravdi" formulira ono što je poznato kao Brežnjevljeva doktrina: državama Varšavskog pakta dopušten tek ograničen suverenitet.
  • 27. 9. - Pošto je portugalski diktator António de Oliveira Salazar (vladao od 1933) povrijeđen 3. 9., naslijedio ga je Marcelo Caetano (posljednji premijer režima Estado Novo, do 1974).
  • 29. 9. - Diktatura pukovnika u Grčkoj: plebiscitom potvrđen novi ustav. Garancije građanskih prava suspendovane do povratka civilne vlasti a izbori će biti održani kada se promeni mentalitet naroda.
  • 29. 9. - Pierre Mulele, jedan od lidera Pobune Simbi, vratio se u DR Kongo namamljen Mobutuovim obećanjem amnestije - uhapšen je, mučen i pogubljen.
  • 30. 9. - Boeing 747 predstavljen javnosti (prvi let sledećeg februara).
  • 30. 9. - Završen železnički deo Nankinškog mosta preko Jangcea (kolski u decembru) - prvi veliki most izgrađen kineskom ekspertizom.

Oktobar/Listopad

Thumb
Masakr u Tlatelolku: spomenik
  • 2. 10. - Masakr u Tlatelolku: krvoproliće nad studentima i drugim demonstrantima u Meksiko Sitiju, možda stotine mrtvih.
  • 3. 10. - Vojni udar u Peruu: predsednik Fernando Belaúnde Terry zbačen zbog nepopularnog naftnog sporazuma, dolazi levičarski general Juan Velasco Alvarado (do 1975, a Terry se vraća 1980-85).
  • 5. 10. - Policija izbatinala demonstrante za ljudska prava u (London)Derry-ju, Severna Irska, što je jedan od trenutaka koji se smatra početkom 30-godišnjeg Sukoba u Sjevernoj Irskoj(The Troubles).
  • 8. 10. - Započela duga operacija Sealords - američke i južnovijetnamske snage remete linije Viet Konga u delti Mekonga.
  • 11 - 22. 10. - Misija Apollo 7 je prva sa posadom - provera komandnog/servisnog modula u niskoj Zemljinoj orbiti.
  • 11. 10. - Vojni udar u Panami: Arnulfo Arias zbačen deset dana nakon početka mandata, Omar Torrijos dolazi na vlast sa kolegom, izgnanim sledeće godine, i ostaje lider zemlje do 1981.
  • 11. 10. - U Njujorku prikazana Barbarella.
  • 12. 10. - Zaključen sporazum o zapošljavanju između SR Nemačke i SFR Jugoslavije (→ Gastarbajter).
  • 12. 10. -  Ekvatorijalna Gvineja nezavisna od Španije, prvi predsednik Francisco Macías Nguema (do 1979).
  • ca. 12. 10. - Vojni manevri blizu Varaždina, na njima učestvuju i nove dobrovoljačke jedinice[26], prethodnica Teritorijalne odbrane, o kojoj je zakon donet sledećeg februara.
  • 12 - 27. 10. - XIX Olimpijske igre u Meksiku. Prije svega zbog nadmorske visine na kojima su se odvijale (2240 metara), postignuta su čak 34 svjetska rekorda. Učinak Jugoslavije: tri zlatne medalje (Miroslav Cerar, Đurđica Bjedov i vaterpolisti), tri srebrne (Đurđica Bjedov, rvač Stevan Horvat i košarkaši) i dve bronzane (bokser Zvonimir Vujin i rvač Branislav Simić).
  • 16. 10. - "Pozdrav crne moći" dvojice crnih američkih atletičara na pobedničkom podiju.
  • 16. 10. - Rodneyjevi nemiri na Jamajci: studenti i dr. protestuju zbog proterivanja gvajanskog prof. Waltera Rodneya.
Thumb
Pozdrav Black Power na Olimpijadi
  • 17. 10. - Američki državni podsekretar Nicholas Katzenbach posetio Beograd - zabrinutost zbog sovjetskih pretnji[15], SAD podržavaju Jugoslaviju.
  • 17. 10. - Prikazan film Bullitt sa Steve McQueenom.
  • 18. 10. - John Lennon i Yoko Ono uhapšeni u Londonu zbog posedovanja kanabisa.
  • 20. 10. - Jacqueline Kennedy, udovica ubijenoga američkog predsjednika J. F. Kennedyja, udala se za grčkog multimilijardera i brodovlasnika Onazisa.
  • 20. 10. - Dick Fosbury osvojio u Meksiku zlato za skok uvis, upotrebom nove tehnike leđima napred (Fosbury Flop).
  • 21. 10. - Masovne antiratne manifestacije blokirale tokijsku železničku stanicu Shinjuku.
  • 22. 10. - Prikazan film Vixen!, prvi sa novim X rejtingom.
  • 22. 10. - U SAD potpisan Zakon o kontroli oružja: zabranjena prodaja preko poštanske narudžbe.
  • 24. 10. - Titov sastanak sa rukovodstvom AP Kosovo i Metohija - zabrinutost zbog sporog ekonomskog razvoja, podrška većoj autonomiji i potpunoj nacionalnoj jednakosti. Ovih dana su se dogodile i "nacionalističke manifestacije" albanskih studenata u Prizrenu, Peći i Suvoj Reci[27].
  • 25. 10. - Led Zeppelin prvi put sviraju pod tim imenom.
  • 26. 10. - U Münchenu ubijena trojica hrvatskih iseljenika, Mile Rukavina, Krešimir Tolj i Vid Maričić[28].
  • 29. 10. - Na dražbi u pariškom hotelu Drouot za 885 njemačkih maraka prodan je pramen kose Napoleona Bonapartea koji mu je 1815. na Elbi odrezao sluga.
  • 30. 10. - Iskrcavanje 120 severnokorejskih komandosa na severoistočnoj obali J. Koreje - neuspešan pokušaj izazivanja ustanka.
  • 31. 10. - Na osnovu napretka na pariskim mirovnim pregovorima predsednik SAD Džonson obustavlja vazdušno, artiljerijsko i pomorsko bombardovanje Severnog Vijetnama od sutradan.
  • 31. 10. - Operacija Šok: izraelski komandosi uništili most i oštetili branu i trafo stanicu u gornjem Egiptu.
  • 31. 10. - Zatočeni Liu Shaoqi je i formalno smenjen s položaja predsednika NR Kine.

Novembar/Studeni

Thumb
Richard Nixon
Thumb
Spomenik pobjedi naroda Slavonije
  • 10. 11. - "Bečejski vulkan": erupcije gasa na mestu bušotine[29] će potrajati nekoliko meseci - Tito ih je posmatrao sledećeg aprila[30].
  • 11. 11. - Počela američka operacija Commando Hunt za prekidanje Ho Ši Minove staze (traje do 1972, bez uspeha).
  • 11. 11. - Sultanat Maldivi postaju republika.
  • 12. 11. - Osnovan Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
  • 15. 11. - Konferencija ino. ministara NATO-a u Briselu: državni sekretar Dean Rusk kaže da su Jugoslavija i Austrija u jasnoj vezi sa sigurnosnim interesima alijanse - upozorenje Sovjetima.
  • studeni - "Naši dani" zagrebačke Grupe 220 prvi je rock album u SFRJ.
  • 17. 11. - Otvoren Paški most između kopna i otoka Pag.
  • 18. 11. - Sekretar za narodnu odbranu Nikola Ljubičić izveštava skupštinu da će izdaci za odbranu u 1969. porasti na 7,31 milijardu dinara (585 miliona dolara), tj. 61% nacionalnog budžeta (NYT).
Thumb
Paški most
  • 19. 11. - Izložba "Paul Klee. Slike, akvareli, crteži" u beogradskom Muzeju savremene umetnosti (do 12. januara).
  • 19. 11. - Prvi predsednik Malija Modibo Keïta zbačen u vojnom udaru - poručnik Moussa Traoré je predsednik do 1991.
  • 21 - 23. 11. - Šesti kongres SK Srbije, partija ima novo rukovodstvo - Marko Nikezić predsednik (ranije savezni sekretar ino. poslova), Latinka Perović sekretarica Izvršnog komiteta. Početak "liberalne" ere u SKSr. - naglašava se industrijski razvoj, modernizacija, tržište, nemešanje u poslove drugih republika.
  • 22. 11. - Autobomba na jerusalimskoj pijaci Mahane Yehuda, 12 mrtvih.
  • 22. 11. - Izdat album The Beatles, poznat i kao "Beli album".
  • 22. 11. - Emitovana epizoda Star Trek-a Plato's Stepchildren sa međurasnim poljupcem.
  • 24. 11. - "Zapaljiv" članak u albanskim novinama Zeri i Popullit: "Titoisti" su Makedoncima dali republiku a kosovskim Albancima samo pravo na zastavu[31].
  • 25. 11. - Plovidbu završava znameniti britanski putnički brod "RMS Queen Elizabeth" da bi 1970. bio otegljen u Hong Kong i poslužio kao ploveće sveučilište, ali ne zadugo, jer je već 9. 1. 1972. izgorio.
  • 27. 11. - U Prištini održane demonstracije na kojima su studenti albanske nacionalnosti tražili da Kosovo postane republika u okviru SFRJ; demonstracije i u Uroševcu, Gnjilanu, Podujevu, kao i zapadnoj Makedoniji; razbijaju se izlozi i prevrću automobili, poginuo jedan demonstrant, povređeno 10 pripadnika snaga reda.
  • 28. 11. - Tenkovi i jedinice JNA sprečavaju demonstracije za albanski Dan zastave.
  • 30. 11. - Titova konferencija za štampu u Jajcu: nema opasnosti od sovjetske invazije; napada i konzervativce i "ekstremno liberalne elemente", naročito oko Praxisa, Đilasu poručuje da bi bilo bolje da daje manje izjava tokom posete SAD.[32]

Decembar/Prosinac

  • 2. 12. - CK SKJ podržao PK SK Kosova i Metohije i CK SK Srbije, uključujući aktivnosti protiv nedavnih izgreda.
  • 3. 12. - Tzv. '68 Comeback Special - Elvis Presley se posle sedam godina vraća koncertima.
  • 4. 12. - Predsednik Tito pustio u pogon nova postrojenja rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.
  • 5 - 7. 12. - Šesti kongres SK Hrvatske: podmlađeno rukovodstvo ali Vladimir Bakarić i Mika Špiljak su reizabrani za predsjednika CK odn. tajnika Izvršnog komiteta[33].
  • 6. 12. - The Rolling Stones objavili album Beggars Banquet, s numerom Sympathy for the Devil.
  • 9. 12. - Milovan Đilas dobio u SAD Nagradu slobode koju dodeljuje Freedom House.
  • 9. 12. - The Mother of All Demos: Douglas Engelbart predstavlja u San Francisku NLS, pionirski sistem hiperteksta, kompjuterski miš i neke druge elemente moderne informatičke tehnologije.
  • 9 - 11. 12. - Šesti kongres SK Slovenije, na čelu je France Popit.
  • 12. 12. - Ustavna komisija Savezne skupštine odobrila predlog da se "Kosovo i Metohija" skrati u "Kosovo"[34].
  • 12. - 14. 12. - Peti kongres SK Crne Gore: podmlađeno rukovodstvo, odbijen predlog da trećina članova nove partijske konferencije budu stalni članovi, za razliku od drugih republičkih saveza. Novi predsednik SKCG Veselin Đuranović[35].
  • 13. 12. - Vojna diktatura u Brazilu: preds. Artur da Costa e Silva doneo AI-5 ("Ustavni akt br. 5") kojim počinje najtvrđi period vojne vladavine (do 1978).
  • 15. 12. - U Sidneyu posvećena prva hrvatska crkva, Sv. Antuna Padovanskog u Summer Hillu.
  • 18. 12. - Snima se scena rušenja mosta za film "Bitka na Neretvi" (ali upotrebljen snimak makete).
  • 18. 12. - Prva sovjetska interkontinentalna raketa sa čvrstim gorivom RT-2 (SS-13 Savage) ulazi u službu.
  • 20. 12. - Veruje se da je Zodiac Killer ubio prve dve žrtve.
  • 22. 12. - Mao Tse-tung smatra da bi obrazovana urbana omladina u Kini trebala biti reedukovana na selu - početak pokreta "Gore u planine i dole u sela".
  • 22. 12. - Venčali se David Eisenhower, unuk bivšeg predsednika, i Julie Nixon, kćerka izabranog.
Thumb
Earthrise: Zemlja sa Apolla 8
  • 24. 12. - Apollo 8 u orbiti oko Meseca: posada (Borman, Lovell, Anders) su prvi ljudi s druge strane našeg satelita. Snimljena je i fotografija Earthrise.
  • 25. 12. - Privredno veće Savezne skupštine odbacilo amandman na ustav kojim bi se preoblikovala skupština (NYT).
  • 26. 12. - Amandmani VII-XIX na Ustav SFRJ - dalje sužavanje saveznih ovlašćenja; autonomne pokrajine (sada "Socijalističke A. P.") su konstitutivni elementi federacije i imaju svoj Vrhovni sud i ustavne zakone. Naziv "Kosovo i Metohija" skraćen u "Kosovo".
  • 26. 12. - Dvojica Palestinaca napala u Atini izraelski putnički avion, El Al Flight 253, jedan putnik ubijen.
  • 28. 12. - Operacija Poklon: izraelske specijalne snage uništile 12 putničkih i dva kargo aviona na bejrutskom aerodromu.
  • decembar-januar - Vrhunac pandemije hongkonškog gripa (kategorija 2, smrtnost manja od 0,5%).

Kroz godinu

Remove ads

1968. u temama

Remove ads

Rođenja

Januar/Siječanj

Februar/Veljača

Mart/Ožujak

April/Travanj

Maj/Svibanj

Jun/Juni/Lipanj

Jul/Juli/Srpanj

Avgust/August/Kolovoz

Septembar/Rujan

Oktobar/Listopad

Novembar/Studeni

Decembar/Studeni

Kroz godinu

  • Joško Tomičić, hrvatski pjevač († 2000.)
  • Ksenija Janićijević, glumica
  • Jasna Žalica, glumica
Remove ads

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1968.

Januar/Siječanj Mart/Ožujak

April/Travanj Jun/Lipanj

Jul/Srpanj Septembar/Rujan

Oktobar/Listopad Decembar/Prosinac

Kroz godinu

  • Miloš Moskovljević, lingvista, filolog, političar (* 1884)
  • Dragiša Stojadinović, stari četnik, sportista, političar, filmski snimatelj (* 1886)
Remove ads

Nobelova nagrada za 1968. godinu

Remove ads

Reference

Vanjske veze

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads