Ariš
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Ariš (latinski: ) je rod drveta iz porodice Pinaceae. U ovom rodu postoji 10—14 vrsta[1] biljaka od kojih se u Evropi i severnoj Aziji nalazi oko sedam. Fosilna istorija roda je veoma bogata i kazuje da su ariši bili veoma rasprostranjeni tokom čitavog tercijara. Najstariji fosilni nalaz roda je vrsta , česta od sredine eocena[2].
Najpoznatiji predstavnik ovog roda je evropski ariš (). Ariši se javljaju u hladnom i umerenom pojasu severne polulopte. Najrasprostranjenije su u Rusiji (tajge) i Kanadi. Ariši su interesantni jer su, iako četinari, listopadne biljke.
Remove ads
Osobine
Biljke iz ovog roda imaju pravo i visoko stablo, visine od 15 do 50 metara, a izuzetno i do 80 metara. Glavna osobina nosi nepravilno, pršenasto raspoređene grane. Biljke iz ovog roda imaju dve vrste izdanaka: kratke i duge. Lišće je igličasto i opada svake jeseni. Na dugačkim izdancima lišće je spiralno raspoređeno, a na kratkim skupljeno u čuperke. Ariši poseduju šišarke, koje su okrenute na gore.
Remove ads
Klasifikacija i vrste

Ranije se rod ariša delio na dve sekcije na osnovu dužine zaštitnih ljuspi (brakteja) u šišarkama: je sadržala vrste sa malim i slabo primetnim zažtitnim ljuspama, dok su u bile vrste sa dugačkim zaštitnim ljuspama[3][4]. Genetička istraživanja ( 1999) [5] nisu podržala ovu podelu, već ukazuju na razlike između vrsta Starog Sveta i vrsta Novog Sveta. Prema njihovim rezultatima, dužine šišarke i zaštitnih ljuspi u njima su prosto adaptacije na klimatske uslove. Po još novijim istraživanjima (Wei and Wang 2003, 2004) [6] prisutne su tri monofiletske klade unutar roda : jedna koja obuhvata severnoameričke vrste, jedna koja obuhvata evroazijske vrste sa kratkim zaštitnim ljuspama, i jedna koja obuhvata evroazijske vrste sa dugačkim zaštitnim ljuspama (izuzetak je vrsta koja ima kratke ljuspe a nalazi se u kladi sa vrstama dugih ljuspi).
Postoji 10-14 vrsta ariša. One obeležene asteriskom (*) u donjem spisku nisu prihvaćene od svih autora kao posebne vrste.
- evroazijske vrste sa kratkim zaštitnim ljuspama u šišarkama
- Evropski ariš (latinski: ). Planine centralne Evrope.
- . Šume istočnog Sibira.
- Japanski ariš (latinski: ). Planine centralnog Japana.
- *. Planine severne Kine.
- evroazijske vrste sa dugačkim zaštitnim ljuspama u šišarkama
- Kineski ariš (latinski: ). Planine jugozapadne Kine.
- *. Centralni Himalaji.
- . Planine zapadne Kine.
- *. Planine jugozapadne Kine.
- Himalajski ariš (latinski: ). Istočni Himalaji.
- Sibirski ariš (latinski: ). Zapadni Sibir.
- . Šume Severne Amerike.
- . Visoke planine na severozapadu SADi jugozapadu Kanade.
- . Niže planine na severozapadu SADi jugozapadu Kanade.
Većina ovih vrsti može se ukrštati u uzgoju; najpoznatiji hibrid je , koji je nastao u Švajcarskoj i Škotskoj ukrštanjem ariša koji su uzgajani zajedno.
Remove ads
Reference
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads