Baltički jezici

Baltički jezici su podskupina Indoeuropskih jezika^[1]. Spadaju u podskupinu satem-jezika, zajedno sa slavenskim jezicima (s kojima su neposredni srodnici i tvore zajedničku granu, baltičko-slavensku), armenskim jezikom, indoiranskom skupinom jezika, anatolijskim ili luvo-hetitskim jezicima i toharskim jezicima.

Baltička plemena oko 1200. godine

U ove jezike spadaju:

• zapadni baltički jezici
  • kuronski (kuršu valoda)
    • starokuronski ili kuronski; novokuronski je različit od njega i latvijski je dijalekt (govor Kursenieka) kojim govore gotovo nestali maleni narod Kuršininkai.
  • galindski
  • jatviški/suvalštinski, sudovski
  • staropruski (prūsiskai bilā)
• istočni baltički jezici
  • latvijski (latviešu)
    • istočnolatvijski
    • zapadnolatvijski
      • tamian
    • latgalijski (latgalīšu), obično ga se vodi kao narječjem latvijskog
  • litvanski (lietuvių kalba)
    • Aukštaitian
      • Južni Aukštaitian
      • Istočni Aukštaitian: Panevèžys, Vilnius, Širvintos, Anykščiai, Kupiškis, Utena
      • Zapadni Aukštaitian: Suvalkietiskai (kaunas), Šiauliai
    • Samogitski ili žmudski jezik (žemaitiu ruoda)
      • zapadnosamogitski
      • južnosamogitski: Varniai, Raseiniai
      • sjevernosamogitski: Kretinga, Telšiai.
  • latgalski
  • selonski
  • semigalski

Neklasificirani

• • • • nadruvijski
  • skalvijski

Klasifikacija

Baltički jezici prema SIL-u obuhvaćaju 3 jezika, od kojih je jedan nestao, Članovi su:

A) Istočni (2):

a1. litvanski

a2. latvijski

B) Zapadni (1):

b1. pruski.