Boleslav III Krivousti

Bolesław III Krivousti (poljski: ) (20. august 1086^[1][2] – 28. oktobar 1138) bio je knez Poljske od 1107. do smrti. Bio je jedini sin kneza Wladyslawa I Hermana i njegove prve supruge Judith, kćeri češkog kneza Vratislava II.

Bolesław III Krivousti
knez Poljske
portret; autor: Jan Matejko.
Vladavina	1107–1138
Rođen/a	20. august 1086 Płock, Poljska
	Poljska
Umro/la	28. oktobra 1138. (dob: 52)
	Sochaczew, Poljska
Sahranjen/a	Mazovska katedrala, Płock, Poljska
Prethodnik	Władysław I Herman
Nasljednik	Vladislav II. Progonjeni
Supruga/supruge	Zbyslava od Kijeva
	Salomea od Berga
Potomstvo	sa Zbyslavom: Vladislav II. Progonjeni A son kćer [Judith?], kneginja Muroma sa Salomeom: Leszek Ryksa, kraljica Švedske kćer, markgrofica Nordmarka Sophie Kazimir Gertruda Boleslav IV Kovrčavi Mješko III. Stari Dobroniega, markgrofica Lužice Judith, markgrofica Brandenburga Henrik Agnes, velika kneginja Kijeva Kazimir II Pravedni
Kraljevska kuća	Pjastovići
Otac	Władysław I Herman
Majka	Judith od Češke

Spomenik Boleslavu u Płocku

Poljska za vrijeme Bolesława III Krivoustog

Bolesław je mladost proveo boreći se za prevlast sa svojim starijim polubratom Zbigniewom; ostatak vladavine je nastojao politički ujediniti poljske zemlje i zaustaviti prijetnju ekspanzije Svetog Rimskog Carstva na istok i njenih saveznika, prije svega Češke. Kao i njegov prethodnik Bolesław II Smjeli, vanjsku politiku je temeljio na dobrim odnosima sa susjednom Mađarskom i Kijevskom Rusijom koje je jačao kroz brakove i vojnu suradnju. Drugi važan politički cilj bilo je pokrštavanje Pomeranije, koju je omogućio pripojivši to područje svojoj domeni u periodu 1102–1122. Nakon toga je od 1123. biskup Otto od Bamberga mogao nastaviti pokrštavanje. Bolesław III je također nastojao očuvati nezavisnost nadbiskupije Gniezno. Međunarodni položaj Poljske je dodatno ojačao pobjedu u ratu s njemačkim carem 1109. Također je uspio povećati poljske teritorije. Boleslav je, s druge strane, poznat i po oslijepljivanju svog brata Zbigniewa - činu zbog kojeg je bio nakratko ekskomuniciran i morao činiti pokoru.

Njegov posljednji, a po posljedicama vjerojatno i najvažniji čin bio je Testament kasnije nazvan Zakon o nasljeđivanju kojim je Kraljevinu Poljsku podijelio među sinovima, a što je dovelo do skoro 200 godina feudalne fragmentacije poljske države. Usprkos toga, Boleslav je sve do 19. vijeka među Poljacima postao uzorni vladar i simbol nacionalnih težnji.