Džepni bojni brod

Džepni bojni brod (engl. Pocket battleship) je naziv kojeg su Englezi uveli za njemačke ratne brodove klase Deutschland. Brodovi te klase su u Njemačkoj prvobitno označavani kao oklopnjače (njem. Panzerschiff), kasnije kao teške krstarice. Džepni bojni brod je bio manji od standardnog bojnog broda, imao je deplasman teške krstarice, ali je bio naoružan topovima većeg kalibra (280 mm) od topova teških krstarica (203 mm). Osim toga, bio je sporiji od krstarica.

Klasa Deutschland
Njemački džepni bojni brod klase Deutschland Admiral Scheer, u Gibraltaru, 1936.
Državna pripadnost: Njemačka
Klasa i vrsta	teške krstarice
Brodogradilište	Deutsche Werke, Kiel Kriegsmarinewerft, Wilhelmshaven
Stavljen u službu	1933.
Povučen iz službe	1945.
Status	povučen
Karakteristike
Istisnina	12.100 t (standardno); 16.200 t (pun)
Dužina	186 m
Širina	21,69 m
Gaz	7,25 m
Pogon	8 x MAN dizel motora (52.050 KS (40 MW)); dvije elise
Brzina	28 čvorova (52 km/h)
Doplov	10.000 n. m. (19.000 km) sa 20 čvorova (37 km/h)
Posada	1150
Naoružanje	6 x 280 mm 8 x 150 mm torpedne cijevi 8 x 530 mm
Oklop	glavne kupole 140 mm, bočni oklop 58 mm, palubni oklop 41 mm
Ukrcani zrakoplovi	2 x Arado Ar 196
Oprema za zrakoplove	1 katapult
Nadimak	džepni bojni brodovi

Ideja za ovaj tip broda je nastala u vremenu, kada je Njemačkoj izgradnja većih ratnih brodova bila zabranjena klauzulama Versajskog ugovora. Da tome doskoči i omogući svojoj floti da ipak ima i bojne brodove, Njemačka je nastojala izgraditi jedan tip sa što jačim naoružanjem i zaštitom, a sa što manjim deplasmanom. Njemačka je propaganda tvrdila, da flota ima brod koji je brži od jačih brodova, a jači od bržih. To nije bilo točno jer su na pr. britanski bojni krstaši bili i brži i znatno jači.

Karakterisitke

Kod izgradnje je primjenjivan naročit sustav konstrukcije sa što većom upotrebom zavarivanja, glavni brodski strojevi bili su diesel-motori, u velikoj mjeri i gdje god se moglo upotrijebio se laki metal. Na taj se način na brodovima teškim približno 10.000 tona standardnog deplasmana postizao smještaj razmjerno jakog topništva, relativno dobar oklop i polučivanje maksimalna brzina od 26 čvorova (po nekim izvorima čak 28,5 čvorova) te velik djelatni radijus uz veliku ekonomsku brzinu. Naročito je ovo posljednje omogućivalo i obećavalo vrlo dobru upotrebu ovih plovnih jedinica u trgovačkom ratu na oceanima to više, što su te jedinice bile topnički znatno jače od krstarica, koje su inače predviđene za zaštitu konvoja. Međutim, pokazale su se i neke mane džepnog bojnog broda, koje su potvrđene u bitci kod La Plate, napose u pogledu zaštite kao i u pogledu strojeva i razvijanja brzine. Graf von Spee zadao je svojim jakim naoružanjem teške udarce protivničkim krstaricama (tešku krstaricu HMS Exeter je onesposobio), ali je i sam bio oštećen te je morao uploviti u Montevideo. Njemačka nije suviše mnogo očekivala od tih brodova, pa se zato već prije početka Drugog svijetskog rata prešlo na gradnju pravih bojnih brodova.

Brodovi u klasi

Ukupno su izgrađena tri ovakva broda i to:

• Deutschland, kasnije nazvan Lützow (u službi od 1933.)
• Admiral Scheer (u službi od 1934.)
• Admiral Graf von Spee (u službi od 1936.)

Povezano

• Bojni brod
• Oklopnjača

Džepni bojni brod na Wikimedijinoj ostavi