Darijenski rascjep
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Darijenski rascjep (španjolski: Tapón del Darién) je regija na krajnjem istoku Panamske prevlake duž panamsko-kolumbijske granice.[1]
Remove ads
Karakteristike
To je rijetko naseljen kraj u kom žive domorodački indijanci, Cune i Cueve.
Jedan dio Darijenskog rascjepa površine 575,000 hektara je danas Nacionalni park Darién, kog je UNESCO 1981. uvrstio na Lista svjetske baštine u Americi.[1]
Darien je jedno od najvlažnijih područja na svijetu, teren dubokog blata, močvara, planina i neprohodnih džungli u kojima se lako izgubi orjentacija i može danima vrtiti u krug.[2]
Put pješice preko Dariena dug je nekih 97 km i može trajati po desetak dana.[2] Iako je izuzetno opasan brojni migranti iz Južne Amerike se odvažuju i idu preko džungle u bolju budućnost. Većina migranata koji se odlučuju pješice probiti preko Darijenskog rascjepa je jako siromašna.
Pretpostavlja se da je 2021. više od 133 000 migranata je prošlo kroz Darien, a u prvim mjesecima 2022. oko 19 000 ljudi.[2]
Kako nema nikakvih cesta, vlada bezakonje, u kom glavnu riječ imaju paravojne formacije i kriminal|kriminalne bande]], koje pljačkaju, siluju i ubijaju migrante na koje naiđu. Ukoliko imaju sreće i ne naiđu na njih, smrt im prijeti od zmija, pauka, škorpija, zvijeri, gladi i iscrpljenosti.[2]
Panamerički autoput dug 46,671 km koja počinje u Prudhou na Aljasci i završava na na krajnjem jugu Argentine u Ushuaiji, ima prekid kod Darijenskog rascjepa na dionici od stotinjak km.[3]
Kako stvari stoje ni u skoroj budućnosti se ne planira ništa graditi.[2]
Remove ads
Reference
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads