David I od Škotske

From Wikipedia, the free encyclopedia

David I od Škotske
Remove ads

David I (srednjovjekovni gelski: Dabíd mac Maíl Choluim; moderni gelski: Daibhidh I mac [Mhaoil] Chaluim;[1] 1084 24. maj 1153) bio je princ Kambrijaca od 1113. do 1124. godine, earl Northamptona i Huntingtona u Engleskoj, te, konačno kralj Škota koji je vladao od 1124. do smrti.

Kratke činjenice Vladavina, Krunidba ...
Thumb
Lingvistička podjela Škotske u ranom 11. vijeku.
  gelski govor
  nordijsko-gelska zona, gdje su se govorila oba jezika
  engleski govor
  kumbrijski je možda preživio u ovoj zoni; iako najvjerojatnije kao mješavina kumbrijskog, gelskog (zapad) i engleskog (istok)

Rodio se kao najmlađe dijete kralja Malcolma III (srednjovjekovni gelski:Máel Coluim III) i Margaret os Wessexa. Rane godine je proveo u Škotskoj, ali je nakon smrti roditelja 1093. godine protjeran od strane strica, novog kralja Donalda III.[2] Iza 1100. je postao jedan od dvorjana engleskog kralja Henryja I, gdje je pao pod snažan uticaj normanske i anglo-francuske kulture.

Nakon smrti svog brata, kralja Alexandera I 1124. godine, David je, uz podršku Henryja I, krenuo u pohod s ciljem da osvoji Kraljevinu Škotsku (Alba). U tome je uspio tek nakon desetogodišnje borbe sa svojim nećakom Malcolmom, sinom Alexandera I. Ta borba, u kojoj je uništen Óengus, mormaer Moraya, je na duži rok omogućila škotskim kraljevima da uspostave svoju vlast nad udaljenim područjima koja su dotle tek nominalno pripadala Škotskoj. Nakon što je umro njegov pokrovitelj Henry I, David je podržao Henryjevu kćer (i vlastitu nećaku) Matildu u borbi za englesko prijestolje. Zbog toga je došao u sukob sa njenim rođakom kraljem Stephenom. Iako je tada izgubio Bitku zastavu 1138. godine, uspio je proširiti svoju vlast na sjever Engleske.

Kasniji učenjaci su za njegovu vladavinu počeli koristiti izraz "Davidijanska revolucija", nastojeći sažeti dalekosežne promjene u historiji Škotske. To se prije svega odnosi na osnivanje burghova (prvih gradskih naselja) i samostana, primjenu gregorijanske reforme, normanizaciju škotske uprave, te uvođenje feudalnog sistema kroz intenzivni angžaman i doseljavanje francuskih i anglo-normanskih vitezova.

Remove ads

Preci

Reference

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads