Devon (geologija)

From Wikipedia, the free encyclopedia

Devon (geologija)
Remove ads

Devonij je geološki period paleozojske ere. Nazvan je prema Devonu u Engleskoj, gdje su se prvi put proučavale devonisjke stijene.

Thumb
Za devon je karakterističan nagli rast populacije kopnenih biljaka; veliki kopneni biljožderi još uvijek nisu postojali

Tokom devonijskog perioda ribe su kroz evoluciju dobile noge i dobile mogućnost da hodaju po kopnu kao vodozemci, a prvi zglavkari poput insekata i paučnjaka su također počeli kolonizirati kopnene habitate. Prve golosjemenske biljke su se proširile preko gole zemlje, stvarajući velike šume. U oceanima, ribe su se diversificirale u prve morske pse, i prve perajaste i koštunjače. Prvi amonitni mekušci su se pojavili, a trilobiti, mekušasti brahiopodi, isto kao i veliki koraljni grebeni su bili česti. Kasno devonijsko izumiranje je prilično djelovalo na morsku faunu. Paleogeografijom je dominirao superkontinent Gondwana na jugu, kontinent Sibir na sjeveru, i novostvoreni mali superkontinent Euramerika u sredini.

Više informacija Paleozoička era, Kambrij ...
Više informacija Devonski period, Donji devon ...
Remove ads

Vanjske veze

Kratke činjenice
Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads