Germanij/Germanijum (Ge, latinski germanium) je metaloid IVA grupe.
Ima nekoliko izotopa čije se atomske mase nalaze između 64-83. Postojano je pet: 70, 72, 73, 74 i 76.
Više informacija Opšti podaci, Osobine atoma ...
|
|
| Opšti podaci |
| Ime, simbol, atomski broj |
Germanijum, Ge, 32 |
| Pripadnost skupu |
metaloida |
| grupa, perioda |
IVA, 4 |
| gustina, tvrdoća |
5323 kg/m3, 6 |
| Boja |
srebrnasta  |
| Osobine atoma |
| atomska masa |
72,64 u |
| atomski radijus |
125 (125) pm |
| kovalentni radijus |
122 pm |
| van der Valsov radijus |
bez podataka |
| elektronska konfiguracija |
[Ar]3d104s24p2 |
| e- na energetskim nivoima |
2, 8, 18, 4 |
| oksidacioni broj |
4 |
| Osobine oksida |
amfoterni |
| kristalna struktura |
regularna zidno centrirana |
| fizičke osobine |
| agregatno stanje |
čvrsto |
| temperatura topljenja |
1211,4 K (938,2 °C) |
| temperatura ključanja |
3093 K (2820 °C) |
| molska zapremina |
13,63×10-3 m3/mol |
| toplota isparavanja |
330,9 kJ/mol |
| toplota topljenja |
36,94 kJ/mol |
| pritisak zasićene pare |
7,46×10-5 Pa (1210 K) |
| brzina zvuka |
5400 m/s (293,15 K) |
| Ostale osobine |
| Elektronegativnost |
2,01 (Pauling) 2,02 (Alred) |
| specifična toplota |
320 J/(kg*K) |
| specifična provodljivost |
2,17 S/m |
| toplotna provodljivost |
59,9 W/(m*K) |
| I energija jonizacije |
762 kJ/mol |
| II energija jonizacije |
1537,5 kJ/mol |
| III energija jonizacije |
3302,1 kJ/mol |
| IV energija jonizacije |
4411 kJ/mol |
| V energija jonizacije |
9020 kJ/mol |
| Najstabilniji izotopi |
|
|
Tamo gde drugačije nije naznačeno, upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.
|
Objašnjenja skraćenica:
zast.=zastupljenost u prirodi, v.p.r.=vreme polu raspada, n.r.=način raspada, e.r.=energija raspada, p.r.=proizvod raspada, z.e=zarobljavanje elektrona
|
Zatvori
Zastupljena je u zemljinoj kori u količini od 1,8 ppm (eng. parts per million), kao pratilac ruda cinka i bakra.
Otkriven je 1886 godine od strane Clemens Alexander Winklera
Slično kao i kod galijuma njegove soli- posebno fluoridi i arsenidi pokazuju osobine poluprovodnika, ali zbog veće dostupnosti galijuma soli germanijuma se u praksi retko koriste.
Biološki značaj - nema.
Čist germanijum je krh, srebrnobeo metaloid. Ne reaguje sa vodom, vazduhom, čak ni sa kiselinama i bazama (sem azotne kiseline). Ponekad se njegove soli dodaju silicijumu pri proizvodnji električnih elemenata. staklo kome je dodat germanijum je prozračno za infracrveno zračenje.