Globus

From Wikipedia, the free encyclopedia

Globus
Remove ads

Globus (latinski: - lopta) je umanjeni loptasti prikaz Zemlje, planeta ili nebeske sfere sa ucrtanim kartografskim prikazom date površine. Odnos i geometrijska podudarnost sa stvarnim prikazima je najsličnija od svih mogućih interpretacija (mapa i dr). Prema tipu globusi se mogu podeliti na geografske i astronomske. U nastavi geografije, sferni prikaz Zemlje je jedan od osnovnih učila.

Za ostale upotrebe, v. Globus (razvrstavanje).
Thumb
Centralna projekcija
Thumb
Animacija okretanja globusa
Remove ads

Historija

Prvi globusi pojavili su se još u starom veku, odmah po saznanju da je Zemlja okrugla. Prvim tvorcem smatra se Karates sa ostrva Malos, koji je u II veku pre nove ere izradio sferni model planete. Ptolomej je u svom delu „Geografija「, dao uputstva za izradu globusa. Tokom XIII veka u arapskom svetu je napravljenom nekoliko modela Zemlje, samo dva u sačuvana do danas. Martin Behajm je 1492. godine konstruisao prvi globus u srednjem veku, i to pre otkrića Novog sveta. Na međunarodnoj izložbi u Parizu 1889. godine izložen je model prečnika 13 metara i težak oko deset tona u razmeri 1:1.000.000. U današnje vreme standardni globus izrađuju se u razmeri 1:38.000.000

Remove ads

Osobine

Preslikavanje Zemljine površine na globus vrši se po pravilima centralne projekcije. Naime, zamisle se dve identične lopte sa zajedničih centrom, od kojih je Zemlja veća, a uzeta sfera manja. Zatim, se tačke projektuju zamišljenim zracima koji se sastaju u zajedničkom središtu. Time se projekcije površina sa Zemlje nalaze na globusu u tačkama presecanja. Razmer globusa je jednak u svakoj tački. Uglovi sa modela su jednaki istovetnim na Zemljinoj lopti, pa se to naziva konformnost. Takođe i odnos površina je u razmeri.

Glavna svojstva svakog globusa su: očuvanje sličnosti figure, konformnost uglova i ekvivalentnost površina i linija. Na osnovu ovih pokazatelja globus je naverniji i najpribližniji prikaz Zemljine lopte.

Remove ads

Podela

Globusi se prema tipu mogu podeliti na:

  • geografske (opšti, tematski i indukcioni)
  • astronomske (zvezdani, planetarni i mesečevi)

Povezano

Galerija

Literatura

  • Mastilo, N. (2005): Rečnik savremene srpske geografske terminologije, Geografski fakultet, Beograd; ISBN 86-82657-55-4
  • Lješević, A. i Živković, D. (2001): Kartografija, Geografski fakultet, Beograd; ISBN 86-83501-06-X
Kratke činjenice
Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads