Gok Turkijci

Gok Turkijci, Gokturkijci ili Kok Turkijci, (staroturkijski: Türük^[2][3] ili Kök Türük^[2][3] ili Türük;^[4] Nebeski Turkijci^[5]; mongolski: Хөх Түрэг) je bila nomadska konfederacija naroda u Unutrašnjoj Aziji u ranom srednjem vijeku. U kineskim izvorima se taj enitet navodi po imenom 突厥 (suvremeni kineski: Pinyin: Tūjué, Wade-Giles: T'u-chüeh, srednjokineski (Guangyun): dʰuət-kĭwɐt). Gok Turkijci su svoju državu stvorili pod Bumin Qaghanom 552. srušivši Rouran kao slavnu silu regije te preuzevši kontrolu nad unosnom trgovinom preko Puta svile.

Göktürk Turkijski Kaganat Kaganat ? 552–744 ?   ?   ? Položaj Turkijskog Kaganata Turkijski Kaganat (zeleno) u početnim godinama. Glavni grad Ötüken (sveta planina) Jezik/ci sogdijanski (službeni za vrijeme Prvog kaganata[1] staroturkijski (službeni za vrijeme Drugog kaganata) Religija Tengrizam Politička struktura Kaganat Kagan  - 551-553 Bumin Qaghan  - 553-576 İstemi Yabghu Legislatura Kurultai (Qurultay) Historija  - Uspostava  - Prestanak

Ta je država s vremenom preuzela vlast nad brojnim stepskim narodima Centralne Azije, i osvojila značajne teritorije. Dinastijski sukobi su, međutim, doveli do njenog raspada na Zapadni i Istočni Turkijski Kaganat. Potonji je oko 630. pao pod dominaciju kineske dinastije Tang; oko 681. je obnovljen, ali je nekoliko decenija kasnije poražen od Ujgura koji su stvorili Ujgurski Kaganat.