Hrvati u Bosni i Hercegovini

From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Broje oko 500.000 pripadnika (465.000 - 571.317, 12 - 14,5 %) i čine oko 13 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Hrvati su jedan od triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, a njihov materinski jezik je hrvatski jezik, koji je jedan od triju službenih jezika u toj zemlji. Pretežno su katolici. Naseljavaju zapadnu Hercegovinu i jugozapadnu Bosnu, gdje su apsolutna većina, dijelove istočne Hercegovine, također i središnju Bosnu i Bosansku Posavinu, gdje su nakon rata u Bosni i Hercegovini postali manjina, ali su u istim krajevima povijesno ukorijenjeni.

Kratke činjenice Ukupno pripadnika, Značajna područja naseljavanja ...
Remove ads

Ime

Hrvate Bosne i Hercegovine se često naziva "bosanskim Hrvatima", što ipak nije najprecizniji naziv jer Hrvati žive i u hercegovačkom dijelu države. S druge strane, neki ih poistovjećuju s Hercegovcima budući da su većina Hrvata iz Bosne i Hercegovine Hercegovci, što opet nije u potpunosti ispravno jer veliki dio ih potječe i iz Bosne. Stoga je najprecizniji izraz Hrvati Bosne i Hercegovine, jer oni po svojoj regionalnoj pripadnosti mogu biti i Bosanci i Hercegovci.[nedostaje referenca]

Remove ads

Historija

Glavni članak: Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine
Thumb
Hrvojev misal, XV. stoljeće
Thumb
Stradanje i raseljavanje Hrvata katolika od strane Osmanlija
Thumb
Osmansko razdoblje ostavilo je brojne posljedice na Bosnu i Hercegovinu, stanovnici Mostara nakon odlaska Osmanlija.
Thumb
Sarajevska katedrala, izgrađena u austro-ugarskom razdoblju

U novijoj istoriji Hrvati su sve više podložni majorizaciji na teritoriji Federacije BiH, a većinsko bošnjačko stanovništvo preglasavanjem dominira na tom prostoru.[5]

Remove ads

Kultura

Glavni članak: Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine

Religija

Glavni članak: Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine

Umjetnost

Glavni članak: Umjetnost Hrvata Bosne i Hercegovine
Thumb
Stećci, Radimlja pored Stoca

Književnost

Glavni članak: Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini


Muzika

Glavni članak: Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini

Kulturna baština

Glavni članak: Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini
Thumb
Kraljeva Sutjeska

U pogledu kulturne baštine osobito su značajne dvije kraljevske rezidencije: Bobovac i Jajce. U Kraljevoj Sutjesci čuva se dio gotičkog krilnog oltara sa slikom "Poklonstvo kraljeva" na jednoj, a "Kristove muke" na drugoj plohi. Prva strana, dakle, pripada radosnom ciklusu i za prilike kada je oltar bio otvoren, a druga žalosnom ciklusu, kada su krila bila zatvorena. Srebreni pacifikal u Kreševu zanimljiv je zbog graviranih medaljona na krajevima krakova, u kojima su prikazane osobe odjevene tipično za XV. stoljeće. Od velikog kamenog križa sa Glamočkog polja, danas u Zemaljskom muzeju, sačuvao se samo donji dio sa nogama Isusa koje su prikovane jedna preko druge, a izvajane naturalistički, sa pregibom svojstvenim gotici i kasnijim manirima. Dva rukopisa su izuzetno vrijedna: Hvalov zbornik i Hrvojev misal. Oba su pisana u Splitu za potrebe hercega Donjih krajeva i kneza splitskog Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Luksuznije opremljen je Hrvojev misal, pisan glagoljicom između 1405. i 1407. godine za crkvu sv. Mihovila u Splitu (ili Omišu). Posebni dio kulturne baštine Hrvata Bosne i Hercegovine čine mnogobrojna umjetnička djela nastala na tlu Hrvatske po narudžbi bosanskohercegovačke vlastele.

Thumb
Elizabetina kruna

Uz Hrvojev misal, u tu kategoriju ulaze posebno raškosna djela izrađena u plemenitim kovinama (srebru i zlatu), među kojima se, uz kaleže i moćnike bana Bosne Šubića i hercegovačkog vojvode Hranića, posebno ističe monumentalna škrinja sv. Šimuna, napravljena po narudžbi Elizabete Anžuvinske, kćeri bana Stjepana Kotromanića. Većina tih radova čuva se u samostanima i crkvama Zadra i Nina. Posebnu skupinu čine katolički franjevački samostani sa svojim čuvenim knjižnicama, galerijama, muzejima, ljekarnama i učionicama. U srednjoj Bosni glasoviti su samostani u Kraljevoj Sutjesci, Kreševu, Fojnici, Gučoj Gori, zatim samostani Petrićevac i Marija Zvijezda kraj Banja Luke, Tolisa i Plehan u Bosanskoj Posavini, širokobriješki samostan u Hercegovini pa samostani u Sarajevu, Gorici kraj Livna, Mostaru i drugdje. Kasnije katedrale koje nastaju uspostavom redovne crkvene organizacije odnosno osnivanjem četiriju biskupija 1881. godine nemaju tako veliku kulturno-povijesnu vrijednost kakvu imaju spomenuti franjevački samostani.[6][7]

Obrazovanje

Glavni članak: Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini
Thumb
Napretkov kalendar

Sport

Glavni članak: Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini
Thumb
Marin Čilić
Remove ads

Etnologija

Glavni članak: Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine

Život i običaji

Glavni članak: Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine

Narodne nošnje

Glavni članak: Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini

Kuhinja

Glavni članak: Hrvatska kuhinja u Bosni i Hercegovini

Blagadani i spomendani

Glavni članak: Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine

Demografska povijest

Glavni članak: Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Srednjovjekovna Bosna i Osmansko Carstvo

Glavni članak: Demografija srednjovjekovne bosanske države
Thumb
Razvoj srednjovjekovne Bosne

Simboli

Glavni članak: Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine

Hrvatski pleter

Glavni članak: Hrvatski pleter
Thumb
Hrvatski pleter


Povezano

Remove ads

Vanjske veze

Izvori

Literatura

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads