Hrvati u Bosni i Hercegovini

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Broje oko 500.000 pripadnika (465.000 - 571.317, 12 - 14,5 %) i čine oko 13 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Hrvati su jedan od triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, a njihov materinski jezik je hrvatski jezik, koji je jedan od triju službenih jezika u toj zemlji. Pretežno su katolici. Naseljavaju zapadnu Hercegovinu i jugozapadnu Bosnu, gdje su apsolutna većina, dijelove istočne Hercegovine, također i središnju Bosnu i Bosansku Posavinu, gdje su nakon rata u Bosni i Hercegovini postali manjina, ali su u istim krajevima povijesno ukorijenjeni.

Hrvati Bosne i Hercegovine
Ivo Andrić S. S. Kranjčević A. B. Šimić Peter Tomich Vladimir Prelog Željko Bebek Jozo Radoš Tomo Miličević
Ukupno pripadnika
500.000[1] (465.000[2] - 571.317[3])
Značajna područja naseljavanja
Bosna i Hercegovina 473.242[4] FBiH 455.032  | RS 11.453  | DB 6.757
Hercegovačko-neretvanska županija 123.281 [4] Županija Središnja Bosna 84.880 [4] Županija Zapadnohercegovačka 82.364 [4] Hercegbosanska županija 43.650 [4] Zeničko-dobojska županija 40.303 [4] Županija Posavska 30.481 [4] Tuzlanska županija 29.801 [4] Sarajevska županija 16.793 [4] Distrikt Brčko 6.757 [4] Banjalučka regija 5.654 [4] Dobojska regija 3.861 [4] Unsko-sanska županija 3.429 [4] Trebinjska regija 305 [4] Bijeljinska regija 241 [4] Bosansko-podrinjska županija Goražde 50 [4] Istočnosarajevska regija 15 [4]
Jezik
Hrvatski jezik
Vjera
Pretežno rimokatolička
Povezane etničke grupe
Južni Slaveni

Ime

Hrvate Bosne i Hercegovine se često naziva "bosanskim Hrvatima", što ipak nije najprecizniji naziv jer Hrvati žive i u hercegovačkom dijelu države. S druge strane, neki ih poistovjećuju s Hercegovcima budući da su većina Hrvata iz Bosne i Hercegovine Hercegovci, što opet nije u potpunosti ispravno jer veliki dio ih potječe i iz Bosne. Stoga je najprecizniji izraz Hrvati Bosne i Hercegovine, jer oni po svojoj regionalnoj pripadnosti mogu biti i Bosanci i Hercegovci.^{[nedostaje referenca]}

Historija

Glavni članak: Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Hrvojev misal, XV. stoljeće

Stradanje i raseljavanje Hrvata katolika od strane Osmanlija

Osmansko razdoblje ostavilo je brojne posljedice na Bosnu i Hercegovinu, stanovnici Mostara nakon odlaska Osmanlija.

Sarajevska katedrala, izgrađena u austro-ugarskom razdoblju

U novijoj istoriji Hrvati su sve više podložni majorizaciji na teritoriji Federacije BiH, a većinsko bošnjačko stanovništvo preglasavanjem dominira na tom prostoru.^[5]

Kultura

Glavni članak: Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine

Religija

Glavni članak: Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine

Umjetnost

Glavni članak: Umjetnost Hrvata Bosne i Hercegovine

Stećci, Radimlja pored Stoca

Književnost

Glavni članak: Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini

Muzika

Glavni članak: Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini

Kulturna baština

Glavni članak: Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini

Kraljeva Sutjeska

U pogledu kulturne baštine osobito su značajne dvije kraljevske rezidencije: Bobovac i Jajce. U Kraljevoj Sutjesci čuva se dio gotičkog krilnog oltara sa slikom "Poklonstvo kraljeva" na jednoj, a "Kristove muke" na drugoj plohi. Prva strana, dakle, pripada radosnom ciklusu i za prilike kada je oltar bio otvoren, a druga žalosnom ciklusu, kada su krila bila zatvorena. Srebreni pacifikal u Kreševu zanimljiv je zbog graviranih medaljona na krajevima krakova, u kojima su prikazane osobe odjevene tipično za XV. stoljeće. Od velikog kamenog križa sa Glamočkog polja, danas u Zemaljskom muzeju, sačuvao se samo donji dio sa nogama Isusa koje su prikovane jedna preko druge, a izvajane naturalistički, sa pregibom svojstvenim gotici i kasnijim manirima. Dva rukopisa su izuzetno vrijedna: Hvalov zbornik i Hrvojev misal. Oba su pisana u Splitu za potrebe hercega Donjih krajeva i kneza splitskog Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Luksuznije opremljen je Hrvojev misal, pisan glagoljicom između 1405. i 1407. godine za crkvu sv. Mihovila u Splitu (ili Omišu). Posebni dio kulturne baštine Hrvata Bosne i Hercegovine čine mnogobrojna umjetnička djela nastala na tlu Hrvatske po narudžbi bosanskohercegovačke vlastele.

Elizabetina kruna

Uz Hrvojev misal, u tu kategoriju ulaze posebno raškosna djela izrađena u plemenitim kovinama (srebru i zlatu), među kojima se, uz kaleže i moćnike bana Bosne Šubića i hercegovačkog vojvode Hranića, posebno ističe monumentalna škrinja sv. Šimuna, napravljena po narudžbi Elizabete Anžuvinske, kćeri bana Stjepana Kotromanića. Većina tih radova čuva se u samostanima i crkvama Zadra i Nina. Posebnu skupinu čine katolički franjevački samostani sa svojim čuvenim knjižnicama, galerijama, muzejima, ljekarnama i učionicama. U srednjoj Bosni glasoviti su samostani u Kraljevoj Sutjesci, Kreševu, Fojnici, Gučoj Gori, zatim samostani Petrićevac i Marija Zvijezda kraj Banja Luke, Tolisa i Plehan u Bosanskoj Posavini, širokobriješki samostan u Hercegovini pa samostani u Sarajevu, Gorici kraj Livna, Mostaru i drugdje. Kasnije katedrale koje nastaju uspostavom redovne crkvene organizacije odnosno osnivanjem četiriju biskupija 1881. godine nemaju tako veliku kulturno-povijesnu vrijednost kakvu imaju spomenuti franjevački samostani.^[6][7]

Obrazovanje

Glavni članak: Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini

Napretkov kalendar

Sport

Glavni članak: Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini

Marin Čilić

Etnologija

Glavni članak: Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine

Život i običaji

Glavni članak: Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine

Narodne nošnje

Glavni članak: Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini

Kuhinja

Glavni članak: Hrvatska kuhinja u Bosni i Hercegovini

Blagadani i spomendani

Glavni članak: Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine

Demografska povijest

Glavni članak: Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Srednjovjekovna Bosna i Osmansko Carstvo

Glavni članak: Demografija srednjovjekovne bosanske države

Razvoj srednjovjekovne Bosne

Simboli

Glavni članak: Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine

Hrvatski pleter

Glavni članak: Hrvatski pleter

Hrvatski pleter

Povezano

• Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1879.
• Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1885.
• Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1895.
• Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910.
• Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1921.
• Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1931.
• Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1948.
• Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1953.
• Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.
• Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.
• Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.
• Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.
• Heraldički ljiljan

Vanjske veze

HercegBosna.org Nacionalni internet portal Hrvata Bosne i Hercegovine HrvatiBH.com Arhivirano 2015-10-11 na Wayback Machine-u Hrvatski web imenik u Bosni i Hercegovini

Radio Herceg-Bosne Jedini hrvatski medij u BiH na državnoj razini TV Herceg-Bosne Video portal Hrvata Bosne i Hercegovine