Husein Kavazović

Husein ef. Kavazović (Gradačac , 3. srpnja 1964.), bošnjački je teolog, trenutno 13. po redu reis-ul-ulema u Bosni i Hercegovini.

Husein Kavazović
Rođenje	3. jula 1964. (1964-07-03) (61 god.) Jelovče Selo, Gradačac, SFRJ
Nacionalnost	Bošnjak
Titula	Reis-ul-ulema
Prethodnik	Mustafa Cerić
Vjeroispovijest	Islam
Suprug/a	Fatima
Djeca	Saima, Kadira, Emina
Roditelji	Saima i Hasan

Biografija

Husein ef. Kavazović sa ministrom vanjskih poslova Republike Austrije Sebastianom Kurzom, Sarajevo 2015.

Husein ef. Kavazović je rođen 3. jula 1964. godine u Jelovče Selu kod Gradačca, u Bosni i Hercegovini.^[1] Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu je završio 1983. godine. Na Šerijatskom fakultetu Univerzitetu Al-Azhar u Kairu je studirao u periodu od 1985. do 1990. godine. Magistarski rad i doktorsku disertaciju odbranio je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, iz područja šerijatskog prava.^[2][3]

Radno iskustvo stjecao je kao imam, hatib i mualim u džematima u Srebreniku i Gradačcu. Obavljao je dužnost muftije tuzlanskog u periodu od 1993. do 2012. godine. Nedugo nakon imenovanja na položaj muftije tuzlanskog, zajedno s još devet članova delegacije Okruga Tuzla biva zarobljen u Konjicu i odveden u logor HVO-a, a odatle predan u logor Vojske bosanskih Srba. Nakon sedam mjeseci ponovo je na slobodi i vraća se u Tuzlu.^[4]

Kao muftija tuzlanski posebno je zaslužan za obnovu i rad Tuzlanskog muftiluka i Behram-begove medrese u Tuzli. Svojim zalaganjem je doprinio podizanju zgrade Biblioteke Behram-beg u Tuzli. Jedan je od pokretača Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Smolućoj kod Lukavca, prve ustanove za rehabilitaciju ovisnika u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovine. Radio je na pokretanju i razvoju Agencije za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Učestvovao je u obnovi i izgradnji velikog broja džamija u Bosanskog Podrinju i Bosanskoj Posavini.

Istovremeno, snažno se angažirao i na zbrinjavanju prognanog i izbjeglog stanovništva iz Istočne Bosne tokom agresije, a potom i u obnavljanju infrastrukture Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i povratku muslimana u mjesta iz kojih su protjerani. Bio je član i predsjednik Savjetodavne radne grupe za definiranje sadržaja u izradi projektne dokumentacije za kompleks Memorijalnog centra Potočari-Srebrenica.^[5]

Godine 2012. izabran je za reis-ul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. U njegovom mandatu na položaju reis-ul-uleme Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini provela je izmjene Ustava i značajne reforme u mnogim područjima djelovanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i bošnjačkoj muslimanskoj dijaspori.^[6] Obnovljene su džamije Ferhadija u Banjoj Luci i Aladža u Foči, te otvorena novoizgrađena Ljubljanska džamija.

Govori arapski i služi se engleskim jezikom.^{[7][8][9][10]}

Prijetnje

Husein ef. Kavazović je često meta prijetnji vehabija i islamskih radikala.

Krajem 2015. godine Kavazoviću je islamski ekstremist Abdullah Armin Čurt iz Sirije putem društvene mreže Facebook uputio prijetnje smrću. On je tom prilikom poručio: "A Kavazovića ćemo također obezglaviti, odavno je to zaslužio".^[11]

Godine 2016. islamski ekstremista iz Siriji Amir Selimović je iz te zemlje izravno zaprijetio Kavazoviću zbog akcije koju je tada povela Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini kako bi se u ovoj zemlji rasformirale ilegalne vjerske zajednice koje su formirali samozvani imami-propagatori radikalnog islamizma. Selimović je tom prilikom poručio "Molim Alaha da reis-ul-ulemu u Bosni i Hercegovini Huseina Kavazovića i njegove sljedbenike .... zakoljem nasred Baščaršije.^[12]

Godine 2017. u izdanju ISIL-ovog magazina Rumiyah (Rim) propagandisti te organizacije pozvali su svoje simpatizere da ubijaju šejhove tavagita (sve ono što se obožava mimo Alaha, a što simpatizeri ove ideologije koriste da opravdaju ubijanje nevinih ljudi). Uz tekst je objavljena fotografija reis-ul-uleme Huseina ef. Kavazovića, kao i fotografije muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koje su opisali kao murteddske (otpadnici od islama) vođe neislamske zajednice. U magazinu je tom prilikom naglašavano da je "ubijanje murtedda draže i priječe od ubijanja pravih kafira (nervjernika)".^[13]

Bibliografija

• Dvije kodifikacije šerijatskog porodičnog prava (Sarajevo, 2012)
• Kodifikacija šerijatskog građanskog prava na temeljima hanefijske pravne škole (Sarajevo, 2019)
• Prijevod i komentar na djelo: Muḥammad Qadrī paše, Murshid al-Ḥayrān: Kodifikacija šerijatskog imovinskog prava (Sarajevo, 2019.)
• Prirodno pravo kod Mu'tazila (Sarajevo, 2019.)

Povezano

• Reis-ul-ulema
• Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini