Kečuanski jezik

Kečua ili quechua, ili kičua ili quichua (Runa simi), je jezik domorodaca Južne Amerike.

Predstavljao je službeni jezik Inka. Danas njime govori oko 9,6 miliona ljudi na prostoru južne Kolumbije, Ekvadora, Perua, Bolivije, sjeverozapadne Argentine i sjevernog Čilea.

To je rasprostranjeniji domorodački jezik Novog svijeta. Prvu slovnicu kečuanskog jezika sastavio je dominikanac Domingo de Santo Tomás.^[1]

Hrvatski	Kečuanski[2]
vunene halje	abasca
izbor (najboljih)	aclla
kuća odabranih	aclla huassl
pravo; pravda	allauca
zmija	amaru
sustav klasifikacije dobne pripadnosti	anta guamara
korištenje usluga; radna snaga; zemljišni posjedi	arimsa
jezik; govor	aru
neprijatelj ili vojnik	auca
sustav klasifikacije dobne pripadnosti za žene	auca comayoc uarmi
odabir snažnih za vojnike	auca-camayoc
svećenik	aucachic, ichuri
Cuzco	Aucaypata
sustav reciprociteta	ayni
glasnogovornik	cachacona
oznaka za crte razdiobe naselja	callao
snaga, duševna i tjelesna moć	callpa
časnik; umjetnik	cama yoc
bogataš, moćnik	capac
posebno obredno žrtvovanje	capaccocha
crte razgraničenja	ceque
službeni prenositelj poruka; športaš	chasqui
kraljica	coya
poglavar naselja	curaca
kamen, skamenjeni i posvećeni čovjek	guanca
zemlja	hanan
uzvišena stvar	hatun
uvažena osoba	hatun runa
hram	huaca
nebo	hurin
mladi izabranici za kuću odabranih	mamacuna
sustav obveznog rada	minka
obavljati teške poslove	mita
osobe poslane na različita mjesta za različite djelatnosti	mitmaq
mjesto postanka	pacarina
univerzum	pacha
utvrda	pucara
sustav računanja	quipu
onaj koji zna računati	quipu camayoc
čovjek	runa
ljudski govor	runa simi
kralj	sapa
ratnik; general	sinchi
upravna razdioba kraljevstva	suyu
svratište; boravište	tampu
jelen	taruga
biti, postojati, imati	tiana
završavati, upotpuniti	tucurina
ima tome puno godina	unai
koji može	ushac
obilje	usurina
mudrac, liječnik, vrač	yachac
voda, rijeka	yacu
zreo čovjek	yuyac
misliti, poštivati, voljeti	yuyana
razuman čovjek	yuyayuc