Kurdski jezik
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Kurdski jezik (kurdski: kurdî, کردی) je deo šire porodice iranskih jezika iz indoevropske jezičke porodice. Kurdskim jezikom govori danas između 25 i 30 miliona ljudi, većinom na teritoriji naseljenom Kurdima u Iraku, Turskoj, Siriji, Iranu kao i kurdskoj dijaspori širom sveta.
Remove ads
Kurdski jezik pripada severozapadnoj grupi iranskih jezika. Najsrodniji jezici kurdskom su jezik Belučistana i jezici jugozapadne grupe iranske porodice.
Nema mnogo pouzdanih podataka o kurdskom jezku pre perioda arapskih osvajnja. Tek od 15-16. veka poznati su prvi pesnici koji pišu na svom maternjem kurdskom jeziku:Ali Hariri, Ahmed Hani, Melaje Džaziri, Faki Tajran i drugi. Kroz dug period borbe kurdskog naroda za slobodu i autonomiju tekla je i borba za priznanje jezika.
Danas kurdski jezik ima zvanično priznat status jedino u Iraku, dok u ostalim državama gde se govori u znatnom broju nema taj status ili je čak zabranjen. Ukupan broj ljudi kojima je kurdski maternji jezik teško je proceniti: procene se kreću od 25 do 30 miliona. Najveći broj njih živi u Turskoj (11-15 mil), Iraku (5-7 mil), Iranu (6-8 mil) i Siriji (oko 2 mil).
Postoje tri važnija dijalekta kurdskog jezika:
1. Severni dijalekat, nazvan Kurmandži (Kurmanji)
2. Centralni dijalekat, nazvan Sorani (Sorani)
3. Južni dijalekat, glavni predstavnici su govori Fejli i Kalhori
Kurmandži dijalekat
Zastupljen je uglavnom u Turskoj i Siriji, procena je da oko 12-17 miliona ljudi govori ovim dijalektom. Za pisanje uglavnom koriste modifikovanu verziju turskog latiničnog pisma.
Sorani dijalekat
Sorani dijalekat je zastupljen u istočnom Iraku i zapadnom Iranu. Broj Kurda koji govori Sorani dijalektom je između 10 do 12 miliona. Kao alfabet iranski i irački Kurdi uglavnom koriste modifikovani persijski alfabet.
Južni dijalekat
Južni dijalekat kurdskog jezika uglavno je zastupljen u južnim i srednjim delovima Iraka i Irana i sastoji se od većeg broja poddiajlekata od kojih su najpoznatiji Fajli i Kalhori.
Remove ads
Zbog geografske rasprostranjenosti u raznim državama i kulturama kurdski jezik danas ima čak tri alfabeta: persoarapski, latinicu i ćirilicu. Persoarapski alfabet se koristi još od srednjeg veka pod uticajem srodnog persijskog jezika. Latinično pismo je u upotrebu u Turskoj, srodno turskom latničnom pismu sa nekim dodatnim slovima. Ćirilica je korišćena u Sovjetskom Savezu za pripadnike Kurda koji su živeli uglavnom u Jermeniji. Pored toga u novije vreme ima i pokušaja da se stvori jedinstvan alfabet za sve Kurde-osnova mu je latinično pismo.
Remove ads
- Samoglasnici
Kurdski jezik ima sledeće samoglasnike:
- Suglasnici kurdskog jezika su:
Remove ads
Povezano
Reference
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads