Olimpska božanstva

From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Olimpska božanstva su u grčkoj mitologiji dvanaest glavnih božanstava u starogrčkom panteonu, obično Zevs, Hera, Posejdon, Demetra, Atena, Apolon, Artemida, Ares, Afrodita, Hefest, Hermes te ili Hestija ili Dionis.[1] U popis olimpskih bogova ponekad se uključuju i Had i Persefona (uglavnom zbog njihove uloge u Eleusinskim misterijama), premda Hada na popisu uglavnom nije bilo jer je on stalno boravio u podzemnom svetu i nikad nije odlazio na Olimp. Na popisu su se ponekad nalazili i Herakle i Asklepije.

Remove ads

Dvanaest božanstva

Thumb
Fragment s helenističkog reljefa (1. vek pne.–1. vek n.e.) sa predstavom dvanaest olimpskih božanstava u povorci, od kojih svako nosi svoje obeležje; s leva na desno: Hestija (skiptar), Hermes (krilata kapa i štap), Afrodita (pokrivena velom), Ares (kaciga i koplje), Demetra (skiptar i snop pšenice), Hefest (štap), Hera (skiptar), Posejdon (trozubac), Atena (sova i kaciga), Zevs (munja i štap), Artemida (luk i tobolac), Apolon (lira), Walters Art Museum.[2]

Dvanaest olimpskih božanstava, poznata i kao "Dvanaestoro" (Dodekatheon, starogrčki: ,[3][4] δώδεκα, dōdeka = "dvanaest"+ θεοί, theoi = "bogovi"), bila su glavna božanstva u antičkoj grčkoj religiji, za koje se smatralo da žive na vrhovima planine Olimpa. Olimpljani su, pod vodstvom Zevsa, pobedili Titane u titanomahiji.

Koncept "dvanaest božanstava" stariji je od svih postojećih grčkih ili rimskih izvora.[5] U Homerovim epovima bogovi se sastaju na većanjima, no prvi antički spomen religijskih ceremonija za Olimpljane kao kolektiv nalazi se u homerskoj himni Hermesu. Grčki kult dvanaest Olimpljana može se pratiti unazad do 6. vek pne. i verovatno nema paralela u mikenskom periodu. Žrtvenik dvanaest Olimpljana u Atini obično se datira u razdoblje arhonta Pizistrata, tj. u 522/521. pne.

Premda je broj olimpskih božanstava uvek bio fiksiran na dvanaest,[6] postojale su znatne varijacije u samom popisu tih božanstava.[7] Međutim, dvanaest božanstava koja su najčešće predstavljena u grčkoj književnosti i umetnosti jesu Zevs, Hera, Posejdon, Demetra, Atena, Apolon, Artemida, Ares, Afrodita, Hefest, Hermes te ili Hestija ili Dionis.

Had, poznat u Eleusinskim misterijama kao Pluton, obično nije bio uključen na popis dvanaest Olimpljana jer je njegova sfera vladanja bio podzemni svet. Platon povezuje dvanaest Olimpljana s dvanaest meseci u godini te implicira da Plutona smatra jednim od njih, budući da predlaže da poslednji mesec bude posvećen tom bogu i dušama umrlih.[8][9] U Fedru Platon sravnjuje dvanaest Olimpljana sa Zodijakom i Hestiju isključuje iz njihovog popisa.[10] No bogove je sa znacima Zodijaka, kako se čini, prvi povezao Eudoks iz Kinda.

U starogrčkoj religiji "olimpska božanstva" i "kultovi dvanaest bogova" često su bili donekle različiti koncepti.[11] Herodor iz Herakleje u popis dvanaestoro božanstava uključio je Zevsa, Heru, Posejdona, Hermesa, Atenu, Apolona, Alfeja, Krona, Reju i Harite.[4][12] Istoričar Herodot kaže da su neki među dvanaestoro božanstava uključivali i Herakla.[13] Na Kosu je popis uključivao Herakla i Dionisa, ali ne i Aresa i Hefesta.[14] Pindar,[15] Pseudo-Apolodorova Biblioteka i Herodor iz Herakleje ne smatraju Herakla jednim od dvanaest božanstava, nego onim koji je utemeljio njihov kult.[4] Lukijan (2. vek) uključuje Herakla i Asklepija u svoj popis dvanaest božanstava, ali ne kaže koja je dva božanstva iz njega isključio.

Heba, Helije, Selena, Eja, Eros i Persefona takođe su smatrani važnim božanstvima. Eros je često predstavljen uz dvanaest Olimpljana, posebno uz svoju majku, Afroditu.

Rimski pesnik Enije donosi popis rimskih ekvivalenata (Dii consentes), koje predstavlja u šest parova muških i ženskih božanstava[9] i pri tom zadržava na popisu Vestu (grčku Hestiju), koja je imala ključnu ulogu u rimskoj religiji kao državna boginja čiji su kult održavale Vestalke.

Remove ads

Popis Olimpljana

Glavni Olimpljani

Više informacija Grčko ime, Rimsko ime ...
    Napomene
  1. ^ Rimljani su Feba vezivali i za Helija i za samo Sunce,[16][17] ali su koristili i grčko ime: Apolon (Apollo).[18]
  2. ^ Prema jednoj verziji mita, Afrodita se rodila iz semena Urana, Zevsovog dede, nakon što je Kron bacio njegove odsečene genitalije u more. Ta teorija slaže se s etimologijom njenog imena, koje znači "rođena iz pene". Tako bi Afrodita pripadala istoj generaciji kao i Kron, Zevsov otac, i tehnički bi bila Zevsova tetka.

Drugi Olimpljani

Ova se božanstva ponekad takođe uključuju u popis Olimpljana.

Više informacija Grčko ime, Rimsko ime ...

Ostali žitelji Olimpa

Thumb
Skupština dvanaest božanstava, većinom dvanaest Olimpljana, koji dočekuju Psihu (Loggia di Psiche, 1518–1519, Rafael i njegova škola, Villa Farnesina)

Ova božanstva i polubogovi obično se nisu ubrajali među Olimpljane, ali su s njima bili usko povezani.

  • Eol – kralj vetrova, čuvar Anemosa, gospodar sezonskih vetrova.
  • Amfitrita – kraljica mora, majka Tritona i supruga Posejdonova.
  • Anemoi – personifikacije četiri pravca iz kojih duvaju vetrovi (sever, jug, istok i zapad).
  • Aura – boginja svežeg povetarca i svežeg vazduha.
  • Bija – personifikacija snage.
  • Kirka – manja boginja magije.
  • Dejmos – bog straha, sin Aresov i brat Fobosov.
  • Dijona – Okeanida; prema Homeru, Zevsu je rodila Afroditu.
  • Ilitija – boginja porođaja; kći Here i Zevsa.
  • Enio – boginja ratovanja, pratilja Aresova. U nekim verijama, bila je Aresova sestra. Prema nekim drugim izvorima, bila je kći Zevsa i Here.
  • Eja – personifikacija zore.
  • Erida – boginja nesloge i sukoba.
  • Ganimed – Peharnik bogova na Olimpu.
  • Harite – boginje lepote i pratilje Afrodite i Here.
  • Harmonija – boginja sloge i harmonije, suprotnost Eridi, kći Afroditina.
  • Hekata – boginja povezana s magijom, veštičarenjem i raskrnicama puteva.
  • Helije – Titan; personifikacija Sunca.
  • Hore – upraviteljice Olimpa.
  • Hipnos – bog sna, otac Morfeja i sin Nikte ("Noći").
  • Irida – personifikacija duge, takođe glasnica bogova uz Hermesa.
  • Kratos – personifikacija moći.
  • Leta – Titanka nepoznatog; majka Apolona i Artemide.
  • Mojre – tri "Suđenice": Klota (započinje nit života), Laheza (prede) i Atropa (prekida nit života).
  • Momo – bog smeha, komike, ismevanja i pesnika.
  • Morfej – bog snova.
  • Muze – devet boginja nauka i umetnosti: Kaliopa, Uranija, Klija, Polihimnija, Melopmena, Terpsihora, Talija, Euterpa i Erato.
  • Nemeza – boginja osvete, kći Nikte.
  • Nika – boginja pobede.
  • Nikta – boginja noći.
  • Pean – lekar bogova.
  • Persej – sin Zevsa, pobednik nad Gorgonom Meduzom, legendarni osnivač Mikene.
  • Phobos – bog straha, sin Aresov i brat Deimosov.
  • Selena – Titanka; personifikacija Meseca.
  • Stiks – boginja reke Stiksa, u koju se bogovi kunu.
  • Tanatos – bog smrti, ponekad personifikacija smrti.
  • Tezej – sin Posejdonov, prvi heroj Atinjana i pobednik nad Minotaurom.
  • Triton – Morski glasnik, sin Posejdona i Amfitrite. Predstavljan je sa spiračnom školjkom.
  • Tiha – boginja sreće.
  • Zelos – personifikacija nadmetanja, suparništva, revnosti i zavisti.
Remove ads

Reference

Izvori

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads