Olimpska božanstva
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Olimpska božanstva su u grčkoj mitologiji dvanaest glavnih božanstava u starogrčkom panteonu, obično Zevs, Hera, Posejdon, Demetra, Atena, Apolon, Artemida, Ares, Afrodita, Hefest, Hermes te ili Hestija ili Dionis.[1] U popis olimpskih bogova ponekad se uključuju i Had i Persefona (uglavnom zbog njihove uloge u Eleusinskim misterijama), premda Hada na popisu uglavnom nije bilo jer je on stalno boravio u podzemnom svetu i nikad nije odlazio na Olimp. Na popisu su se ponekad nalazili i Herakle i Asklepije.
Remove ads
Dvanaest božanstva

Dvanaest olimpskih božanstava, poznata i kao "Dvanaestoro" (Dodekatheon, starogrčki: ,[3][4] δώδεκα, dōdeka = "dvanaest"+ θεοί, theoi = "bogovi"), bila su glavna božanstva u antičkoj grčkoj religiji, za koje se smatralo da žive na vrhovima planine Olimpa. Olimpljani su, pod vodstvom Zevsa, pobedili Titane u titanomahiji.
Koncept "dvanaest božanstava" stariji je od svih postojećih grčkih ili rimskih izvora.[5] U Homerovim epovima bogovi se sastaju na većanjima, no prvi antički spomen religijskih ceremonija za Olimpljane kao kolektiv nalazi se u homerskoj himni Hermesu. Grčki kult dvanaest Olimpljana može se pratiti unazad do 6. vek pne. i verovatno nema paralela u mikenskom periodu. Žrtvenik dvanaest Olimpljana u Atini obično se datira u razdoblje arhonta Pizistrata, tj. u 522/521. pne.
Premda je broj olimpskih božanstava uvek bio fiksiran na dvanaest,[6] postojale su znatne varijacije u samom popisu tih božanstava.[7] Međutim, dvanaest božanstava koja su najčešće predstavljena u grčkoj književnosti i umetnosti jesu Zevs, Hera, Posejdon, Demetra, Atena, Apolon, Artemida, Ares, Afrodita, Hefest, Hermes te ili Hestija ili Dionis.
Had, poznat u Eleusinskim misterijama kao Pluton, obično nije bio uključen na popis dvanaest Olimpljana jer je njegova sfera vladanja bio podzemni svet. Platon povezuje dvanaest Olimpljana s dvanaest meseci u godini te implicira da Plutona smatra jednim od njih, budući da predlaže da poslednji mesec bude posvećen tom bogu i dušama umrlih.[8][9] U Fedru Platon sravnjuje dvanaest Olimpljana sa Zodijakom i Hestiju isključuje iz njihovog popisa.[10] No bogove je sa znacima Zodijaka, kako se čini, prvi povezao Eudoks iz Kinda.
U starogrčkoj religiji "olimpska božanstva" i "kultovi dvanaest bogova" često su bili donekle različiti koncepti.[11] Herodor iz Herakleje u popis dvanaestoro božanstava uključio je Zevsa, Heru, Posejdona, Hermesa, Atenu, Apolona, Alfeja, Krona, Reju i Harite.[4][12] Istoričar Herodot kaže da su neki među dvanaestoro božanstava uključivali i Herakla.[13] Na Kosu je popis uključivao Herakla i Dionisa, ali ne i Aresa i Hefesta.[14] Pindar,[15] Pseudo-Apolodorova Biblioteka i Herodor iz Herakleje ne smatraju Herakla jednim od dvanaest božanstava, nego onim koji je utemeljio njihov kult.[4] Lukijan (2. vek) uključuje Herakla i Asklepija u svoj popis dvanaest božanstava, ali ne kaže koja je dva božanstva iz njega isključio.
Heba, Helije, Selena, Eja, Eros i Persefona takođe su smatrani važnim božanstvima. Eros je često predstavljen uz dvanaest Olimpljana, posebno uz svoju majku, Afroditu.
Rimski pesnik Enije donosi popis rimskih ekvivalenata (Dii consentes), koje predstavlja u šest parova muških i ženskih božanstava[9] i pri tom zadržava na popisu Vestu (grčku Hestiju), koja je imala ključnu ulogu u rimskoj religiji kao državna boginja čiji su kult održavale Vestalke.
Remove ads
Popis Olimpljana
Glavni Olimpljani
- Napomene
- ^ Rimljani su Feba vezivali i za Helija i za samo Sunce,[16][17] ali su koristili i grčko ime: Apolon (Apollo).[18]
- ^ Prema jednoj verziji mita, Afrodita se rodila iz semena Urana, Zevsovog dede, nakon što je Kron bacio njegove odsečene genitalije u more. Ta teorija slaže se s etimologijom njenog imena, koje znači "rođena iz pene". Tako bi Afrodita pripadala istoj generaciji kao i Kron, Zevsov otac, i tehnički bi bila Zevsova tetka.
Drugi Olimpljani
Ova se božanstva ponekad takođe uključuju u popis Olimpljana.
Ostali žitelji Olimpa

Ova božanstva i polubogovi obično se nisu ubrajali među Olimpljane, ali su s njima bili usko povezani.
- Eol – kralj vetrova, čuvar Anemosa, gospodar sezonskih vetrova.
- Amfitrita – kraljica mora, majka Tritona i supruga Posejdonova.
- Anemoi – personifikacije četiri pravca iz kojih duvaju vetrovi (sever, jug, istok i zapad).
- Aura – boginja svežeg povetarca i svežeg vazduha.
- Bija – personifikacija snage.
- Kirka – manja boginja magije.
- Dejmos – bog straha, sin Aresov i brat Fobosov.
- Dijona – Okeanida; prema Homeru, Zevsu je rodila Afroditu.
- Ilitija – boginja porođaja; kći Here i Zevsa.
- Enio – boginja ratovanja, pratilja Aresova. U nekim verijama, bila je Aresova sestra. Prema nekim drugim izvorima, bila je kći Zevsa i Here.
- Eja – personifikacija zore.
- Erida – boginja nesloge i sukoba.
- Ganimed – Peharnik bogova na Olimpu.
- Harite – boginje lepote i pratilje Afrodite i Here.
- Harmonija – boginja sloge i harmonije, suprotnost Eridi, kći Afroditina.
- Hekata – boginja povezana s magijom, veštičarenjem i raskrnicama puteva.
- Helije – Titan; personifikacija Sunca.
- Hore – upraviteljice Olimpa.
- Hipnos – bog sna, otac Morfeja i sin Nikte ("Noći").
- Irida – personifikacija duge, takođe glasnica bogova uz Hermesa.
- Kratos – personifikacija moći.
- Leta – Titanka nepoznatog; majka Apolona i Artemide.
- Mojre – tri "Suđenice": Klota (započinje nit života), Laheza (prede) i Atropa (prekida nit života).
- Momo – bog smeha, komike, ismevanja i pesnika.
- Morfej – bog snova.
- Muze – devet boginja nauka i umetnosti: Kaliopa, Uranija, Klija, Polihimnija, Melopmena, Terpsihora, Talija, Euterpa i Erato.
- Nemeza – boginja osvete, kći Nikte.
- Nika – boginja pobede.
- Nikta – boginja noći.
- Pean – lekar bogova.
- Persej – sin Zevsa, pobednik nad Gorgonom Meduzom, legendarni osnivač Mikene.
- Phobos – bog straha, sin Aresov i brat Deimosov.
- Selena – Titanka; personifikacija Meseca.
- Stiks – boginja reke Stiksa, u koju se bogovi kunu.
- Tanatos – bog smrti, ponekad personifikacija smrti.
- Tezej – sin Posejdonov, prvi heroj Atinjana i pobednik nad Minotaurom.
- Triton – Morski glasnik, sin Posejdona i Amfitrite. Predstavljan je sa spiračnom školjkom.
- Tiha – boginja sreće.
- Zelos – personifikacija nadmetanja, suparništva, revnosti i zavisti.
Remove ads
Reference
Izvori
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads