Orao bjelorepan
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Orao bjelorepan ili štekavac (latinski: ) je jedina vrsta roda Haliaeetus koja živi u Evropi.
Rasprostranjen je od Sjeverne Evrope (zapadna Irska, obala Norveške) prema Istočnoj i Južnoj Evropi, preko zemalja bivšeg SSSR-a na istok do Kamčatke i Japana. Nije naseljen u Portugalu, Španiji, Francuskoj, Švicarskoj i Italiji.
Ornitolozi razlikuju pet geografskih rasa od kojih je jedna dobro rasprostranjena u Sjevernoj Americi, tako da su ga Amerikanci stavili u svoj grb (bijela glava, bijeli rep).
Bjelorepan je najveći orao Evrope i najveća grabljivica među orlovima. Raspona krila je najčešće 200 – 240 cm, kod nekih jedinki i preko 250 cm. Satima može jedriti na uzgonu toplijeg zraka podsjećajući na široku dasku. Vršno perje na krilima je rašireno, glava i vrat su istegnuti, a odostraga je kratki klinasti rep. Ženka je nešto veća od mužjaka. Veličina mu je (dužina od kljuna do repa) 69 – 91 cm. Vrlo je lagan u odnosu na veličinu, svega 6 – 6,5 kg.
Hrani se ribama do 8 kg težine, pticama močvaricama (patke, guske, labudovi, gnjurci, galebovi, čaplje i dr.), sisavcima do veličine zeca i lisice, kornjačama i zmijama. Plijen hvata nogama, grubo očerupa i raskomada. Hranu brzo guta i skuplja u volji, a kasnije ju postepeno probavlja. Često se prehrani i strvinom, najčešće uginulim ribama.
Najčešće se gnijezdi u blizini velikih vodenih površina: mora, jezera, rijeka, velikih ribnjaka. Gnijezdo gradi visoko u krošnji drveća. Promjer gnijezda je do 180 cm, a kako ga godinama nadograđuje, može biti toliko i visoko. Literatura spominje da gradi gnijezdo i na tlu.
Remove ads
Vanjske veze
- Ostali projekti
 | U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak o temi: Orao bjelorepan |
| U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala o temi: Orao bjelorepan |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Orao bjelorepan |
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads