Aljaška ovca

Alaška ovca (latinski: Ovis dalli) koje Amerikanci i Kanađani zovu Dali ovca, je vrsta ovce iz porodice američkih muflona, koja živi po planinskim visovima Aljaske i zapadne Kanade.^[1]

Alaška ovca
Status zaštite
Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1)
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Mammalia
Red:	Artiodactyla
Porodica:	Bovidae
Potporodica:	Caprinae
Rod:	Ovis
Vrsta:	O. dalli
Sinonimi
O. dalli stonei

Izgled

Boja krzna im varira od bijele do svijetlo smeđe, imaju velik i snažan trup i kratki rep. Odrasli mužjaci dugi su od 1,3 do 1,8 metara i teže 46 do 110 kg, ženke su nešto manje, duge su od 1,3 do 1,6 i teške od 46 do 50 kg.^[2] Imaju malu glavu, sa dugom njuškom i malim zaobljenim ušima i dugi snažan vrat.

Oba spola imaju rogove, ali ovnovi imaju znatno veće, oni su im stalni, kao što je to slučaj i kod svih ostalih šupljorožaca, tako da ih ne odbacuju svake godine.^[2] Njihovi rogovi imaju koštanu srž kojom su pričvršćeni za lubanju, i rožnati vanjski omotač. Aljaškim ovcama rogovi rastu tokom čitavog života, pa im se na osnovu toga, može ustanoviti starost slično poput godova na drveću.^[2]

Karakteristike

Alaške ovce su biljožderi, koje jedu travu i lišće sa grmova. U potrazi za hranom stalno se sele, od vrhunuca po kojima pasu ljeti, do dolina po kojima ima još nešto hrane zimi.

Aljaške ovce po planinama kanadske Britanske Kolumbije

Aljaške ovce ne žive u stadima, već su mužjaci i ženke žive odvojeno osim u vrijemeparenja kad se formiraju kratkotrajne porodice.^[2] One imaju brojne predatore, a to su vuci, risovi, kojoti, grizliji i rosamasi, a janjad im ponekad ugrabe orlovi.

Aljaške ovce janje se u maju u sigurnosti osamljenih litica, u kojima majke imaju mogućnosti ostati uz svoje bespomoćno janje bar 24 sata, nakon kojih je ono u stanju trčati uz majku. Nakon tih prvih nekoliko kritičnih sati, mora što više jesti, da dovoljno ojača i preživi prvu tešku zimu^[2] što mnogima ne uspije.