Potres u Petrinji 2020.
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Potres kod Petrinje dogodio se 29. decembra 2020. godine i imao intenzitet razine VIII po Merkalijevoj, odnosno magnitudu 6,4 po Richterovoj skali. Prethodilo mu je nekoliko manjih potresa, a od kojih je potres dan ranije imao magnitudu od 5,2 po Richteru. Potres je izazvao ljudske žrtve i ogromne materijalne štete u Petrinji, a oštećenja su zabilježena i u obližnjem Zagrebu, gdje još nije dovršena obnova nakon potresa devet mjeseci ranije.
.jpg)
Otprilike u 12:20 po srednjoeuropskom vremenu (11:20 UTC) 29. prosinca 2020. potres magnitude 6,4 po Richterovoj skali pogodio je Sisačko-moslavačku županiju u Hrvatskoj s epicentrom 3 kilometra zapad-jugozapadno od Petrinje,[1] Maksimalni intenzitet potresa koji se osjetio procijenjen je na VIII (jako štetan) do IX (destruktivan) na europskoj makroseizmičkoj ljestvici.[2] Prije ovog događaja dogodila su se tri prethodna tremora, od kojih je najjači bio magnitude 5,2 prethodnog dana. Potres su pratili brojna naknadna podrhtavanja tla, od kojih je najjače bilo magnitude 4,9 na dan 6. siječnja 2021.
Potvrđeno je da je sedam osoba izgubilo život, a najmanje 26 drugih je ozlijeđeno, od kojih je šest je zadobilo ozbiljne ozljede. Početna izvješća pokazuju da su brojne zgrade uništene u Petrinji.[4] Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović rekao je da je pola grada uništeno.[5][6][7][8] Hrvatska je 2. siječnja 2021. proglasila nacionalnim danom žalosti u čast žrtava ovog potresa.[9]
Potres se osjetio u cijeloj sjevernoj Hrvatskoj, kao i u velikim dijelovima Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Austrije, Mađarske, Slovačke, pa čak i Italije.
Remove ads
Tektonika područja
Epicentar potresa nalazio se u brdovitom području južno od aluvijalne ravni na potezu od rijeke Kupe do rijeke Save, sa Zrinskom gorom i ostatkom Dinarskih Alpa na jugu.
Seizmičko područje Pokuplja slijedi dolinu rijeke Kupe od Karlovca do Siska. Ovo je područje tijekom povijesti pogodilo nekoliko potresa, od kojih je najpoznatiji veliki potres iz 1909. godine, čiji je epicentar bio u blizini Pokupskog, s naknadnim potresima koji su se nastavili tijekom 1910. godine. Imao je maksimalni intenzitet od VIII na MCS ljestvici. Ta je seizmičnost povezana s reaktivacijom normalnih rasjeda sjeverozapad-jugoistok, koji čine jugozapadnu granicu Panonske nizine.[10][11]
Posljednji potres na teritoriju Hrvatske jačine 6,0 po Richterovoj ljestvici bio je u Stonu 1996. godine. Godine 1962. potres od 5,9 po Richterovoj ljestvici pogodio je makarsko područje. Godine 1969. godine sustav rasjeda koji se proteže od Jastrebarskog preko ovog područja prema Banja Luci pogođen je potresom od 6,6 po Richterovoj ljestvici, koji je pogodio Banja Luku, a tom su danu prethodili i značajni prethodni tremori. Godine 1880. potres od 6.3 po Richterovoj ljestvici pogodio je područje sjeveroistočno od Zagreba. U ožujku 2020. grad Zagreb pogodio je potres s maginitudom od 5,5 po Richterovoj ljestvici.[12]
Remove ads
Potres
Potres je bio jačine 6,4 po Richterovoj ljestici, na dubini od 10 kilometara prema Naprednom nacionalnom seizmičkom sustavu (ANSS)[1] i Euromediteranskom seizmološkom centru (EMSC),[13] dok je Seizmološka služba Hrvatske zabilježila 6,2 po Richterovoj ljestici. Maksimalni intenzitet osjećaja bio je od VIII ("jako štetan") do IX ("destruktivan") po europskoj makroseizmičkoj ljestvici (EMS)[2] i VIII ("ozbiljan") po modificiranoj Mercallijevoj ljestvici intenziteta (MMI).
Mjesto i dubina ovog događaja pokazuju da je riječ o potresu unutar tekstonske ploče koji se dogodio kao rezultat plitkog rasjeda klizanja unutar Euroazijske ploče. Izračunati žarišni mehanizam za ovaj događaj ukazuje na to da je do puknuća došlo na gotovo vertikalnom rasjedu u pravcu jugoistoka ili jugozapada.[1]
Epicentar potresa na 45°24′0.72″N 16°13′7.32″E (45.4002, 16.2187)[14] nalazio se blizu sela Strašnika, kod grada Petrinje.[15]
Prethodni tremori
Tri prethodna tremora pogodila su isto područje prethodnog dana i, prema proceni CSS-a, imala su magnitude od 5,0, 4,7 i 4,1 po Richterovoj ljestvici.[16]
Naknadni udari
Zabilježeno je 16 naknadnih udara magnitude od 3,0 ili više po Richterovoj ljestvici u periodu od šest sati nakon glavnog potresa, prema CSS-u.[14]
Remove ads
Oštećenja
Najteže je pogođen grad Petrinja, gdje se srušilo mnogo zgrada i došlo do velikog nestanka struje.[4] Oštećenja i nestanci električne energije zabilježeni su i u Glini, Topuskom, Dvoru, Gvozdu, Hrvatskoj Kostajnici, Sunji, Velikoj Gorici, Sisku i Zagrebu, kao i u susjednim državama Bosni i Hercegovini i Sloveniji.[28][29]
Sisačko-moslavačka županija
U Petrinji, gradu najbližem epicentru, oštećene su gotovo sve kuće.[30] Teška oštećenja pretrpio je cijeli centar grada.[31] Oštećena je jedna osnovna šlola.[32] Uništeni su krovovi vijećnice i crkve Svetog Lovre.[33] Cijelo selo Brest Pokupski u blizini Petrinje teško je oštećeno.[31]
Grad Sisak, smješten otprilike 20 kilometara sjeveroistočno od epicentra, pretrpio je velika oštećenja na svojoj bolnici, kao i na gradskoj vijećnici. Unatoč šteti, bolnica nije zatvorena.[34][35] Najviše štete pretrpjele su stare zgrade u središtu grada. Procjenjuje se da je u Sisku i obližnjim selima oštećeno između 700 i 1000 kuća.[30]
U selu Strašniku, gdje je bio epicentar, kao i u obližnjem selu Sibiću, gotovo su sve kuće oštećene. Dio stanovništva ova dva sela je evakuiran, a postavljeni su šatori s hranom i vodom.[30]
Majske Poljane je selo koje je pretrpjelo najveću štetu od potresa, pri čemu su sve zgrade oštećene, a mnoge su se srušile. To je i mjesto s najvećim brojem smrtnih slučajeva; od ukupno sedam smrtno stradalih, pet ih je bilo u Majskim Poljanama.[36]
U Žažini jedna crkva se srušila, ozlijedivši pritom tri osobe i usmrtivši jednu osobu.[37]
Zagrebačka županija i Grad Zagreb
U Pokupskom, oko 20 kilometara sjeverozapadno od epicentra, oštećene su mnoge zgrade, uključujući školu, vrtić i crkvu iz 18. stoljeća.[38]
U gradu Zaprešiću, oko 60 kilometara sjever-sjeverozapadno od epicentra, tri stambene zgrade pretrpjele su štetu, prisilivši više od 50 obitelji da napuste grad.[39]
Grad Zagreb, koji je nalazi otprilike 50 kilometara sjeverno od epicentra, pogođen je određenim oštećenjima na zgradama i nestancima struje, a mnogi su stanovnici u strahu izašli na ulice.[40]
Bosna i Hercegovina
Zgrade su oštećene u više gradova na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, tj. u Unsko-sanskom kantomu i na sjeveru Republike Srpske), koji se nalaze između 30 i 90 kilometara jugozapadno, južno i jugoistočno od epicentra. Gradovi koji su oštećeni jesu: Bihać, Cazin, Kozarska Dubica i Kostajnica, koje je u BiH pretrpjela najveću štetu u potresu. U Kostajnici je proglašeno izvanredno stanje, potres je uzrokovao 6 požara, a mnoge su zgrade oštećene, uključujući gradsku vijećnicu, koja je proglašena nefunkcionalnom.[41]
Slovenija
U Sloveniji, zgrade su oštećene u nekoliko područja i gradova, uglavnom u blizini slovensko-hrvatske granice. Ljudi su prijavili oštećenja fasada, krovova i dimnjaka iz jugoistočnih gradova Krško i Brežice i starog grada Kostanjevica na Krki, koji leže na oko 70 kilometara sjeverozapadno od epicentra. Nuklearna elektrana Krško automatski je zatvorena, a kasnije je sustavno pregledana, no nije prijavljena nikakva šteta. U sjeveroistočnoj Sloveniji, na oko 125 kilometara sjever-sjeverozapadno od epicentra, došlo je do nestanka struje i telekomunikacija na području njezinog središnjeg grada Maribora, oštećena je općinska zgrada u obližnjem Ptuju, a oštećena je i crkva u Svetoj Trojici. U glavnom gradu Ljubljani, moralo se prekinuti zasjedanje parlamenta, a unutrašnjost zgrade parlamenta pretrpjela je manju štetu. U zemlji nisu zabilježene ozljede na ljudima.[42]
Remove ads
Žrtve
U Petrinji je život izgubila jedna 13-godišnja djevojčica, a najmanje 20 osoba je ozlijeđeno. Gradonačelnik Petrinje je izjavio da je pola grada uništeno.[7][43][44][45] Jedan 20-godišnji mladić i njegov otac izgubili su život kad im se kuća srušila u Majskim Poljanama u blizini Gline. Još su tri osobe kasnije pronađene mrtve u istom selu.[29][46] Majske Poljane su najteže pogođeno od svih naselja zahvaćenih potresom. Jedna je osoba kasnije pronađena mrtva u Žažini, nakon što se mjesna crkva srušila.[28]
Dana 3. siječnja 2021. jedan volonter smrtno je stradao kad je pao sa zgrade u Petrinji dok je popravljao štetu prouzročenu potresom.[47]
Remove ads
Međunarodne reakcije
Države
Albanija – Albanska vlada izdvojila je 250,000 eura na ime humanitarne pomoći i buduće rekonstrukcije Petrinje u Hrvatskoj.[48]
BiH – Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine ponudilo je Ministarstvu unutarnjih poslova Hrvatske - Stožeru civilne zaštite - pomoć nakon potresa. Ministarstvo sigurnosti BiH, nakon konzultacija i koordinacije s institucijama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, stavilo je na raspolaganje dva tima za zaštitu i spašavanje: tim Federalne uprave civilne zaštite s 42 spasioca i tim Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske s 18 spasilaca, koji će biti poslani na pogođeno područje s pripadajućom opremom ako Hrvatska prihvati pomoć.[49]
Grčka – Predsjednik vlade Kyriakos Mitsotakis izrazio je sućut obiteljima žrtava, potvrđujući pritom da je grčko Generalno tajništvo za civilnu zaštitu spremno pomoći.[50]
Mađarska – Predsjednik vlade Viktor Orbán ponudio je pomoć u ublažavanju katastrofe i obnovi, u pismu hrvatskom kolegi.[51]
Italija – Predsjednik vlade Giuseppe Conte rekao je na Twitteru da je Italija spremna pružiti Hrvatskoj svu potrebnu pomoć i podršku.[52]
Kosovo – Vršteljka dužnosti predsjednice Vjosa Osmani i vrštelj dužnosti predsjednika vlade Avdullah Hoti izazili su spremnost poslati spasilačke timove i timove za traganje Kosovskih sigurnosnih snaga u Hrvatsku kako bi pomogli tamo gdje mogu.[53]
Crna Gora – Predsjednik Milo Đukanović rekao je da je Crna Gora spremna pomoći Hrvatskoj.[54] Dritan Abazović, zamjenik premijera Crne Gore, dodao je da Hrvatska može očekivati da joj Crna Gora pruži svaku pomoć koja bi joj bila potrebna.[55]
Sjeverna Makedonija – Predsjednik vlade Zoran Zaev objavio je da je njegov kabinet donio odluku o doniranju 6 milijuna makedonskih denara Hrvatskoj.[54]
Rumunjska – Odjel za izvanredne situacije (DSU) izrazio je spremnost da intervenira i pruži podršku hrvatskim vlastima. Timovi DSU za potragu i spašavanje izjavili su spremnost da interveniraju u Hrvatskoj na zahtijev hrvatske vlade.[56][57] Raed Arafat, šef Odjela za izvanredne situacije, zatražio je da timovi za potragu i spašavanje u gradskim uvjetima budu spremni za intervenciju.[58]
Srbija – Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija spremna pomoći Hrvatskoj i financijski i tehnički.[59] Idućeg dana, Vlada Srbije donijela je odluku o doniranju 1 milijuna eura Hrvatskoj za sanaciju štete od potresa.[60] Skupina Beograđana okupila se pred hrvatskim veleposlanstvom u znak potpore.[61]
Slovenija – Predsjednik vlade Janez Janša ponudio je da se pošalju šatori, kreveti i grijalice kako bi se pomoglo zbrinuti one koji su izgubili domove tijekom potresa, a ponudio je i da pošalje stručnjake za procjenu štete.[54]
Turska – Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, u telefonskim razgovorima s predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem izrazio je sućut Hrvatskoj zbog potresa magnitude 6,4. Erdoğan je također izjavio da je Turska spremna poslati timove za potragu i spašavanje i svu drugu pomoć koja bi mogla biti potrebna.[62]
Međunarodne organizacije
Europska unija – Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je Europska unija spremna pružiti potporu Hrvatskoj i da je zamolila Janeza Lenarčiča, europskog povjerenika za upravljanje krizama, da posjeti Hrvatske.[59]
Remove ads
Povezano
Izvori
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads