Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Predsjednički izboru u Dahomeju 1970. godine održali su se u periodu od 9. ožujka do 29. ožujka 1970. godine u Dahomeju s ciljem stabilizacije civilne vlasti nakon pet godina gotovo stalne vojne vladavine u toj zemlji. Iako su izbori načelno provedeni, problemi s glasovima iz departmana Atakore doveli su do toga da je vojska poništila izbore, na kojima je vrlo sporno pobijedio Justin Ahomadégbé-Tomêtin. Direktna posljedica toga bio je politički konsenzus između trojice vodećih političara u Dahomeju - Huberta Mage, Sourou-Migana Apithyja i Justina Ahomadégbéa-Tomêtina - o osnivanju Predsjedničkog vijeća.
Remove ads
Izbori
Početkom prosinca 1969. godnine, civilni predsjednik Émile Derlin Zinsou svrgnut je od strane vojske, konkretno Mauricea Kouandétéa, koji ga je godinu dana ranije i postavio na tu poziciju. Dahomej je tako, nakon godinu dana naizgled stabilne civilne vlasti, ponovno ušla u period nestabilne vojne vlasti, koji je započeo još 1963. godine, uz kraći prekid. Međutim, Kouandété nije dobio podršku cijele vojske,[1] što je ubrzo dovelo do formiranja vojnog Direktorija, na čijem je čelu bio Paul-Émile de Souza.[2]
De Souza nije imao trajnih političkih ambicija, tako da je najavio organiziranje predsjedničkih izbora s ciljem izbora stabilne, civilne vlasti. Iako ih je Soglo ranije uklonio iz vrha dahomejske politike, moćna "troglava neman" - Hubert Maga, Sourou-Migan Apithy i Justin Ahomadégbé-Tomêtin - dobila je priliku za kandidaturu, što su vrlo spremno iskoristili. Izbori su najavljeni za ožujak 1970. godine, a trebali su biti održani kroz dvadeset dana u šest tadašnjih departmana, od 9. ožujka do 29. ožujka; prvi departman koji je izašao na izbore bio je Ouémé, a posljednji je trebao biti Atakora. Izbori su trebali biti održavani svaka četiri dana. Uz ranije spomenutu "troglavu neman", izborima je pristupio i bivši predsjednik Émile Derlin Zinsou.
Kampanja je bila obilježena velikim nepravilnostima, a zastrašivanja i podmićivanja su bili praktički uobičajeni. Kandidati su se međusobno optuživali za opstrukcije i napade na simpatizere, a Maga je bio prvi koji se našao u velikom skandalu, kada ga je Zinsou optužio da su njegovi simpatizeri ubili jednog njegovog simpatizera.[3] To, istina, nije utjecalo na Magine izglede na izborima, s obzirom da je i dalje ostao prvi favorit, sve dok nisu došli na red izbori u Atakori, sjevernom departmanu za kojeg se očekivalo da će uvjerljivo glasovati za Magu; dotad je prednost imao Ahomadégbé-Tomêtin, koji je pod svaku cijenu želio održati čelnu poziciju. Ahomadégbé-Tomêtin je započeo aktivnu kampanju opstruiranja izbora u Atakori, jer je bilo izvjesno da će oni dovesti do Magine pobjede; prije održavanja izbora, de Souza je prvo odgodio glasovanje u Atakori, a onda u konačnici i poništio izbore 3. travnja 1970. godine.[4] Maga je prijetio secesijom sjevernih departmana ukoliko ne bude proglašen predsjednikom, što je dodatno produbilo krizu.[5]
Vojska je tada ponudila kompromis prema kojemu bi sva četiri kandidata "dobila" 25% glasova i tako formirala rotirajuće predsjedništvo; Zinsou se povukao iz bilo kakvih dogovora i priznao poraz,[6][7] dok su Maga, Apithy i Ahomadégbé-Tomêtin u konačnici popustili pod pritiskom i dogovorili osnivanje Predsjedničkog vijeća, koje je funkcioniralo po ranije predloženom modelu rotirajućeg predsjedništva. Dana 7. svibnja 1970., kriza je završena, a na čelo zemlje je, prema dogovoru, došao Hubert Maga.
Remove ads
Rezultati
Rezultati po kandidatima
Napomena: Ne uključuje glasove iz Atakore, gdje planirano glasovanje nikada nije održano.
Rezultati po departmanima
Remove ads
Reference
Literatura
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads