Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2014.

Izbori za predsjednika su se u Hrvatskoj održali od 18. prosinca 2014 do 11. siječnja 2015. Prvi krug je održan 18. prosinca, te s obzirom da nijedan od kandidata nije osvojio 50% glasova nužnih za pobjedu, dva kandidata s najvećim brojem glasova - trenutni predsjednik Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović, kandidatkinja desne koalicije na čelu s HDZ-om. - natjecala se u drugom krugu, koji će biti održanom 11. siječnja 2015. Na njemu je tijesnom većinom pobijedila Kolinda Grabar-Kitarović, što je prvi slučaj da je predsjednik - inkumbent i kandidat sa prednošću iz prvog kruga poražen, odnosno da je pobijedila žena-kandidat.

Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2014–2015

← 2009–2010 28. 12. 2014. 11. 1. 2015.

Kandidat Ivo Josipović Kolinda Grabar-Kitarović Stranka nezavisni HDZ   Kandidat Milan Kujundžić Ivan Vilibor Sinčić Stranka SH Živi zid

Predsjednik prije izbora Ivo Josipović Nezavisni (politika) Izabrani Predsjednik TBD

Hrvatska

Članak je dio serije: Politika i uprava Hrvatske

Ustav Predsjednik Zoran Milanović Parlament Vlada Premijer Andrej Plenković Političke stranke Izbori Predsjednički: 2014-2015 Sabor: 2020 Županije Međunarodni odnosi Pristup EU

Druge države pogledaj • razgovor • uredi

Kandidati

Na izborima sudjeluju četiri kandidata:

• Ivo Josipović, trenutačni predsjednik, koga podupire Socijaldemokratska partija Hrvatske i koji nastupa s pozicije lijevog centra.^[1] Njega podupiru i druge članice vladajuće Kukuriku koalicije: Hrvatska narodna stranka (HNS-LD),^[2] Istarski demokratski sabor (IDS)^[3] i Hrvatska stranka umirovljenika (HSU).^[4] Osim njih, potporu su Josipoviću pružili i Hrvatski laburisti (HL)^[5] te Održivi razvoj Hrvatske (ORaH).^[6]
• Kolinda Grabar-Kitarović, kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koja nastupa s pozicije desnog centra, svoju je namjeru da se kandidira obznanila 12. lipnja 2014.^[7] Nju podupiru i druge članice oporbene koalicije desnog centra: Hrvatska seljačka stranka,^[8] Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS), Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, Zagorska demokratska stranka, Hrvatski rast i Blok umirovljenici zajedno.
• Milan Kujundžić, član desne populističke Hrvatske zore (HZ), koja je izvanparlamentarna stranka, kandidat koalicije Savez za Hrvatsku. Kandidaturu je zvanično potvrdio 18. listopada 2014.^[9]
• Ivan Vilibor Sinčić, student, politički aktivist udruge Živi zid.

Povučene kandidature

• Anto Đapić odustao je od kandidature 5. prosinca 2014. i dao svoju potporu Kolindi Grabar-Kitarović.^[10]
• Ivan Grubišić odustao je 6. prosinca 2014. i dao potporu Ivanu Rudi.^[11]
• Ivan Rude, odvjetnik koji se bavio predstečajnim nagodbama u nekoliko velikih kompanija te kandidat izvanparlamentarne stranke Glas razuma, koja nastupa s lijeve populističke pozicije i platforme zalaganja za radnička prava. Odustao je od izborne utrke 6. prosinca nakon što nije uspio prikupiti 10.000 potpisa neophodnih za podnošenje zvanične kandidature.^[12]

Prvi krug

Kandidati su za morali podnijeti najmanje 10.000 potpisa građana Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) da bi njihove kandidature mogle biti zvanično prihvaćene. Potpisi su morali biti prikupljeni u razmaku od dvanaest dana, tj. između 25. studenog do 6. prosinca 2014. Rok za podnošenje kandidature istijecao je u ponoć 6. prosinca, pri čemu je većina kandidata, pokazujući razmjere potpore koju uživaju, podnijela daleko više potpisa nego što je bilo potrebno. Nakon provjere DIP je utvrdio konačnu listu kandidata, a izborna je kampanja zvanično počela 9. prosinca i trajat će osamnaest dana, tj. do 26. prosinca 2014.

Kandidat		Stranačka potpora	Političke bilješke	Broj potpisa potpore	Službena stranica
	Ivo Josipović	Nezavisni	Trenutačni predsjednik, natječe se za ponovni izbor nakon prvog mandata. Premda zvanično nastupa kao nezavisni kandidat, Josipovića je nominirala vladajuća Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP),[1] a podupire ga još šesnaest lijevih i liberalnih partija. U kampanji nastupa s pozicije lijevog centra i većinom se bavi problemima u pravosuđu i borbom protiv korupcije, kao prijedlogom ustavnih promjena koje bi predsjedniku dale viši stupanj izvršne vlasti.	Predao oko 203.000 potpisa 6. prosinca.[13]	josipovic.hr Arhivirano 2014-12-09 na Wayback Machine-u
	Kolinda Grabar-Kitarović	Hrvatska demokratska zajednica	Kandidatkinja najveće oporbene partije, Hrvatske demokratske zajenice (HDZ), koja pripada desnom centru. Podupire ju još sedam partija desnog centra. Grabar-Kitanović bila je ministrica europskih integracija i vanjskih poslova u vladi Iva Sanadera (2003–2008).	Predala oko 300.000 potpisa 6. prosinca.[14]	kolinda.hr
	Milan Kujundžić	Hrvatska zora	Utemeljitelj i predsjednik desne populističke izvanparlamentarne partije Hrvatska zora (HZ). Kojundžić je tu partiju utemeljio srpnja 2014. nakon što je izgubio partijske izbore u HDZ-u. Podupiru ga i šest drugih partija desničarske i nacionalističke orijentacije te i sam u kampanju zastupa desne populističke ideje.	Predao oko 50.000 potpisa 5. prosinca.[15]	milankujundzic.hr Arhivirano 2015-02-09 na Wayback Machine-u
	Ivan Vilibor Sinčić	Živi zid[16]	Nominirala ga je aktivistička udruga pod nazivom Živi Zid, koja se bori protiv nasilnih deložacija organizirajući ljudske štitove i koja se srpnja 2011. registrirala kao politička partija. Sinčić nastupa s pozicije populističkog euroskepticizma i kritičan je prema članstvu Hrvatske u NATO paktu.	Predao oko 15.000 potpisa 6. prosinca.[17]	s-p.hr Arhivirano 2014-12-09 na Wayback Machine-u

Istraživanja javnog mnijenja

Datum	Uzorak	Anketar	Ivo Josipović	Kolinda Grabar-Kitarović	Milan Kujundžić	Ivan Sinčić	Neodlučni / nitko
27. 12. –	11.125	Jutarnji list Arhivirano 2014-12-29 na Wayback Machine-u	30%	17%	2%	51%
23. 12. –	10.522	Večernji list	9,52%	25,84%	42,58%	22,06%
21. 12. –	61.242	Index.hr	45%	12%	5%	33%	6%
19. 12.	1017	Ipsos plus za Novatv	46,5%	34,9%	7,2%	9,2%
18. 12.	?	Promocija plus for RTL Arhivirano 2014-12-27 na Wayback Machine-u	42,1%	30,5%	9,3%	7,5%	10,6%

Prije predizborne kampanje

Istraživanja i ankete prije predsjedničke predizborne kampanje odnosno do 9. prosinca:

Datum	Anketar	Ivo Josipović	Kolinda Grabar-Kitarović	Milan Kujundžić	Drugi	Neodlučni / nitko
4. 12.	Promocija plus za RTL Arhivirano 2014-12-27 na Wayback Machine-u	42,3%	28,3%	11,2%	9,5	8,7
6. 9.	Promocija plus Arhivirano 2015-01-01 na Wayback Machine-u	48,9%	32,5%	6,8%
4. 9.	Ipsos puls Arhivirano 2014-10-03 na Wayback Machine-u	45,5%	30,9%	2,1%	9,4%	12,1%
4. 8.	Promocija plus Arhivirano 2014-12-23 na Wayback Machine-u	48,4%	33,6%	4,8%	3,2%	10,0%
1‒3. 7.	Promocija plus Arhivirano 2014-12-23 na Wayback Machine-u	49.2%	35,2%	4,3%	1,8%	9,4%
lipanj	Promocija plus Arhivirano 2014-12-23 na Wayback Machine-u	50,1%	29,2%	6,2%	4,8%	9,6%
lipanj	Ipsos puls	50,3%	37,3%			12,4%
svibanj	Promocija plus Arhivirano 2014-12-23 na Wayback Machine-u	52,5%	27,0%	6,1%	5,9%	8,6%
travanj	Promocija plus Arhivirano 2014-12-23 na Wayback Machine-u	51,6%	27,2%	4,5%	8,6%	8,2%
ožujak	Promocija plus Arhivirano 2014-12-23 na Wayback Machine-u	52,2%	28,4%		8,8%	10,7%
veljača	Promocija plus Arhivirano 2014-12-23 na Wayback Machine-u	54,0%	24,0%		10,3%	11,7%
siječanj	Promocija plus Arhivirano 2014-12-23 na Wayback Machine-u	51,7%	17,4%		19,9%	11,0%

Rezultati prvog kruga

Rezultati prvog kruga

     Josipović

     Grabar-Kitarović

Prvi krug predjedničkih izbora obilježila je mrtva utrka između Josipovića i Grabar-Kitarović. Razlika između njih bila je samo 1,24%.^[18] Politolog Boško Picula smatra da ovako mala razlika između Josipovića i Grabar-Kitarović oslikava podjelu hrvatskog društva.^[19]

Josipovićev rezultat bio je lošiji je od očekivanog. To je politolog Davor Gjenero ocijenio kao "strašan šok" za Josipovića, ali i za vladajuću Kukuriku koaliciju.^[19] Josipović je nakon objave rezultata najavio pobjedu i u drugom krugu.^[20] Grabar-Kitarović je rezultate prvog kruga izbora okarakterizirala kao želju građana za promjenama.^[21]

Najveće iznanađenje izbora bio je Ivan Sinčić, kandidat Živog zida koji je dobio 16,42% glasova.^[22] Nakon objave rezultata, Sinčić je izjavio da je "pobjednik Živi zid", najavio je i sudjelovanje na parlamentarnim izborima uz nadu da će ga podržati njegovi birači.^[23] Politolog Zdravko Petak smatra da razlog u iznanađenju leži u "protestnom glasovanju" i "drukčijem gledanju na razvoj i socijalnu situaciju koja je dosta teška". Petak je ocijenio da je to zbog toga jer "vodeće hrvatske politike ne nude rješenje za izlaz iz krize", a Sinčićev uspjeh okarakterizirao je kao "radikalizaciju politike". Politolozi pak smatraju da će njegovi glasači uglavnom apstinirati u drugom krugu.^[19]

U Kujundžićevom izbornom stožeru očekivali su najmanje oko 10% podrške, no dobio je 6,30%.^[24] Kujundžićev slab rezultat bio je iznenađujući. Značajnu podršku izgubio je među biračima podrijetlom iz BiH, ali i iz same BiH kada je napravio gaf izjavivši da se protivi trećem entitetu i da podržava "konstitutivnost naroda na cjelokupnom teritoriju BiH", odnosno odluku Ustavnog suda koja je narušila konstitutivnost Hrvata u čitavoj BiH. U ovakvom stavu su ga podržali predsjednik Federacije BiH Živko Budimir, Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a BiH, ali i HDZ 1990.^[25]

Politički analitičari drže kako će u drugom krugu Josipović i Grabar-Kitarović morati osmisliti način na koji će privući Sinčićeve glasače, koji će odigrati odlučujuću ulogu u drugome krugu.^[19]

prvi krug kandidati broj glasova Josipović   687 476 (38,46%) Grabar-Kitarović   664 232 (37,22%) Sinčić   293 539 (16,42%) Kujundžić   112 479 (6,30%)

Drugi krug

U drugom krugu izbora pobjedila je Kolinda Grabar-Kitarović.^[26]

drugi krug kandidati broj glasova Josipović   1.082.430 (49,26%) Grabar-Kitarović   1.114.865 (50,74%)