Rimsko-partski rat (54–64)

From Wikipedia, the free encyclopedia

Remove ads

Rimsko-partski rat 54-64 se od 54. do 64. vodio između Rimskog Carstva na jednoj i Partskog Carstva na drugoj strani, a za kontrolu nad Armenijom, strateški važnom tampon državom na granici dvaju carstava. Predstavljao je prvi veći sukob Rimljana i Parta od vremena Antonijevog pohoda na Parte, koji se dogodio gotovo vijek ranije, odnosno jedini veći prekogranični pohod rimske vojske pod vladavinom cara Nerona. Uzrok rata je bio u partskoj invaziji Armenije - koja je od doba Augusta bila rimska klijentska država - gdje su Parti 52/53. za kralja nametnuli svog princa Tiridata. Rimljani su ispočetka, pod vodstvom darovitog vojskovođe Gneja Domicija Korbulona imali spektakularne uspjehe, ali ih nisu mogli iskoristiti, a oporavljeni Parti su im na kraju nanijeli katastrofalni poraz u bitci kod Randeje. Borbe promjenljivog ishoda su na kraju završene mirovnim sporazumom koji je predstavljao kompromis - Rimljani su se složili da Tiridat ostane kao kralj Armenije i tako započne znamenitu vladarsku dinastiju, ali je on prethodno morao dobiti formalnu potvrdu od Nerona, odnosno tako simbolično sebe deklarirati kao rimskog vazala.

Kratke činjenice Datum, Lokacija ...
Remove ads

Izvori

Primarni izvori

Sekundarni izvori

Remove ads
Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads