Lavina

„Usov” preusmjerava ovdje. Za grad u Češkoj, v. Úsov.

Lavina ili usov, ponekad pleonazmično i snježna lavina, nazivi su za rušenje velikih masa snijega niz strme planinske padine većih nagiba, najčešće zimi i u rano proljeće.

Udar lavine

Lavina na Mont Everestu

Stvaranje

Strma planinska područja pogoduju nagomilavanju snježnih masa koje se pod utjecajem vjetra, potresa, jakog zvuka (pucanj, pisak lokomotive, ljudski glas) ili kretanja ljudi i životinja naglo obrušava niz padinu u dolinu.^[1]

Djelovanje snijega može biti suho ili vlažno. Suhe lavine javljaju se zimi, kreću se velikom brzinom (do 100 m/s) i ispred sebe stvaraju vjetar velike rušilačke snage. Vlažne lavine nastaju u proljeće kada počne otapanje snijega, a odlikuje ih relativno visok sadržaj stjenovitog morenskog materijala (kamenja, blokova stijena i drveća) pomiješanog sa snijegom.^[1]

Šteta

Lavine često izazivaju velike štete i gubitak ljudskih života, mada su s obzirom na relativno slabu naseljenost planinskih područja svojim razmjerima ograničene u usporedbi sa drugim prirodnim katastrofama. Međutim, one u nekim slučajevima uz ljude ruše i naselja, uništavaju komunikacije (kablove) i šume. Primjer snježne nezgode velikih razmjera je Peru 10. 1. 1962. godine. Ovom prilikom, lavina je uništila devet naselja i usmrtila 4000 ljudi.^[2]

Lavine su vrlo česta pojava na Alpama, a rijetka na Prokletijama. Evropske mjere zaštite od lavina su sljedeće:^[1]

• organiziranje službe nadzora i upozoravanja na opasnost
• umjetno izazivanje malih lavina prije velikog nagomilavanja
• sprečavanje nagomilavanja snijega na ugroženim mjestima
• podizanje građevina za usmjeravanje i usporavanje snježne mase

Tablica rizika

Sljedeća tablica predstavlja rizik od nastanka lavine određen u većini evropskih zakonodavnih sistema. Ova skala usvojena je aprila 1993., a ažurirana maja 2003. radi povećanja uniformnosti. Prema njoj, u Francuskoj je najčešće rizik trećeg i četvrtog stupnja, dok su u Švicarskoj najzastupljeniji drugi i treći stupanj.^[3]

Stupanj rizika	Stabilnost snijega	Zastavica	Opis stepena
nizak (1)	snijeg je u principu stabilan		doći će do lavine samo ako težak teret pređe preko najstrmijih padina; svake spontane lavine su zanemarljive; stanje stabilno
ograničen (2)	snijeg je djelimično stabilan na nekim strminama, dok je na ostatku stabilan		do lavine dolazi samo ako preko padina pređe težak teret, posebno na relativno strmim padinama; nema spontanih klizanja snijega
srednji (3)	na većini strmina snijeg je samo djelimično stabilan		do lavine može doći na bilo kojoj padini čak i sa relativno malim teretom; na posebno osetljivim padinama može doći do osrednjih spontanih klizanja snijega
visok (4)	na svim strminama snijeg generalno nije stabilan		do lavine lako može doći na bilo kojoj padini sa relativno malim teretom; na posebno osjetljivim padinama može doći do povelikih spontanih klizanja snijega
vrlo visok (5)	snijeg je u principu nestabilan		na svim strminama može doći do velikih spontanih lavina

Tablica jačine

Sljedeća tablica predstavlja jačinu lavine po njenom postanku određenu u većini evropskih zakonodavnih sistema. Ova skala usvojena je aprila 1993., a ažurirana maja 2003. radi povećanja uniformnosti.^[3]

Stupanj	Ishod	Šteta	Veličina
bljuzga (1)	snijeg obara, ali ne i zakopava ljude	mala; obično povrede ljudi (rijetko smrt)	dužina < 50 m zapremina < 100 m³
mala (2)	snježna masa se zaustavlja na samoj padini	zakopavanje, povređivanje i usmrćivanje	dužina < 100 m zapremina < 1000 m³
srednja (3)	snježna masa stiže do dna same padine	oštećenja drveća, građevina i vozila	dužina < 1000 m zapremina < 10.000 m³
velika (4)	snijeg prelazi sve nizbrdice i ravnine	obaranje drveća, građevina i vozila	dužina > 1000 m zapremina > 10.000 m³

Upravljanje rizikom od lavina
Nematerijalna svjetska baština
Austrija Švicarska
Regija:	Evropa
Godina upisa:	2018.
ID:	01380
Ugroženost:
Poveznica:	UNESCO

Lavinska barijera u Švicarskoj

Upravljanje rizikom od lavina

Upravljanje rizikom od lavina oblikovalo je identitet alpskog stanovništva, jer se svake zime suočava sa prijetnjom koju lavine predstavljaju za stanovnike, turiste, sredstva komunikacije i drugu vitalnu infrastrukturu.^[4] Budući da su Alpi gusto naseljeni, fenomen lavina je glavna briga i kolektivna odgovornost zajednica. Vjekovima su stanovnici i gorštaci razvijali lokalno empirijsko znanje, strategije upravljanja i izbjegavanja rizika, kao i praktična rješenja kako bi se zaštitili od opasnosti od lavina.

U tradicionalna znanja danas su nadopunjena modernim mjernim instrumentima i mapiranjem rizika. Ovaj element je ukorijenjen u svakodnevnu kulturu dotičnih zajednica i naglašava važnost solidarnosti u kriznim situacijama. Procjena rizika od lavina zahtijeva dobro poznavanje prirode, posebno terena, snijega, vremenskih uslova i prošlih lavina. Postoje i brojne obuke, uz pristup širokom spektru izvora informacija kao što su lavinski bilteni, mediji, kontrolne liste, web stranice, mediji, priručnici i izložbe.

Nematerijalna kulturna baština

Upravljanje rizikom od lavina je na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalnog svjetskog naslijeđa čovječanstva kao zajednički element nematerijalnog kulturnog naslijeđa u Austriji i Švicarskoj. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na zasjedanju koje je održano od 26. novembra do 1. decembra 2018. u Port Louisuu na Mauricijusu.^[5]