Srdele

Srdela (lat. Sardina pilchardus) je morska riba iz porodice haringi (Clupeidae). U Hrvatskoj i Srbiji je još poznata kao sardina, srđela, šardela, a ponegdje kao štijavica ili žir.

Srdela
Srdela
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Potkoljeno:	Vertebrata
Razred:	Actinopterygii
Red:	Clupeiformes
Porodica:	Clupeidae
Rod:	Sardina
Vrsta:	S. pilchardus
Dvojni naziv
Sardina pilchardus Walbaum, 1792

Opis

Srdela je riba izdužena tijela koje je na bokovima spljošteno. Gornji dio tijela je modrozelenkast, a prema donjem boja prelazi u srebrnastu. Uzduž bokova se proteže modra boja. Na bokovima ima nekoliko crnih mrlja, a na škržnim preklopcima urez nalik na zvijezdu. Tijelo joj je prekriveno povelikim ljuskama. Srdela naraste najviše do 25 cm duljine i 8 dkg težine, dok je prosječna težina oko 3 dkg.

Rasprostranjenost

Srdela se može naći u istočnom dijelu Atlantika između Islanda i Senegala. Uobičajena je riba u Sredozemnom moru, pogotovo na zapadu Sredozemlja, Jadranu i Crnom moru.

Pelagijska je riba, što znači da je stalno u pokretu tako da nema stalna boravišta ili dubine na kojima živi. Njena koncetracija u Jadranu je najveća oko zapadne obale Istre, lošinjski arhipelag, istočno od otoka Olib, vanjska strana Dugog otoka, Paklinski otoci, Vis i Palagruža, te južni kraj obale Pelješca i otoci Mljet i Lastovo.

Način života i ishrana

Srdela se u pravilu kreće u plovama, nema stalno prebivalište, ali se ponajviše zadržava iznad ljušturastog, koraljastog i kamenitog dna ili onog obraslog algama. Hrani se planktonom i ostalim sitnim morskim organizmima.

Razmnožavanje

Srdele se mrijeste u hladnijim zimskim mjesecima kad se povlače dalje od obale u dubinu mora. Ispuštaju ogromne količine jajašaca koja plutaju površinom mora. U tim mjesecima ih je teško loviti.

Gospodarska vrijednost

Konzervirana srdela (sardina)

Srdela se smatra kraljicom riba. Spada u plave ribe i bogata je nezasićenim aminokiselinama omega-3 i omega-6 pa je vrlo zdrava. Ukusnog je mesa, lako probavljiva, bogata bjelančevinama, ugljikohidratima, mastima, vitaminima, posebice vitaminima A, D i E te mineralima. Vrlo je tražena jer je među najjeftinijim ribama koje se mogu nabaviti svježe. Često se konzervira, a tako konzerviranu u Hrvatskoj je nazivaju sardina. U primorskim krajevima se usoljava a tako usoljena velika je poslastica. Najčešće se lovi mrežama plivaricama. Zauzima oko 60 posto cjelokupnog izlova ribe na Jadranu^[1].