The Lost World (film, 1925)

Izgubljeni svijet (engl. The Lost World) američki je pustolovno fantastični crno-bijeli nijemi film iz 1925. kojeg je režirao Harry Hoyt. Snimljen po istoimenoj knjizi koju je napisao Arthur Conan Doyle a glavne uloge tumače Bessie Love, Lewis Stone i Wallace Beery. To je jedan od prvih filmova kinemtaografije u kojem su upotrijebljeni specijalni efekti kako bi se dočarali živi dinosauri, što je imalo veliki utjecaj na kasniji razvoj stop-motion animacije. Zbog "kulturnog, povijesnog ili estetskog značaja", film je 1990. uključen u američki Državni filmski registar.^[1]

The Lost World
Režija	Harry Hoyt
Producent	Jamie White Earl Hudson
Scenario	Arthur Conan Doyle (roman) Marion Fairfax (scenarij)
Uloge	Bessie Love Lewis Stone Wallace Beery Lloyd Hughes Alma Bennett
Fotografija	Arthur Edeson
Montaža	George McGuire
Distribucija	First National Pictures
Datum(i) premijere	2. veljače 1925.
Trajanje	104 min. (originalna verzija) 64 min. (nova verzija)
Zemlja	Sjedinjene Američke Države
Jezik	engleski
The Lost World na Internet Movie Database

Radnja

Dinosauri u fimu

London. Profesor Challenger je šokirao novinare bizarnim tvrdnjama da Južnoj Americi, u Amazoni, postoje živi dinosauri. Novinar Edward Malone otkrije da te tvrdnje zasniva na dnevniku istraživača Maplea Whitea kojeg je dobio od njegove kćeri Paule.

Mala britanska ekipa predvođena profesorom Challengerom se uputi u Amazonu te stignu do uzvisine na koju se popnu. Tamo uistinu otkriju žive dinosaure na visoravni. No tamo ostanu zarobljeni i opkoljeni od zlih prethistorijskih životinja nakon što jedan Brontosaur baci drvo koje je služilo kao most za izlaz sa uzvisine. Ekipa naiđe na razne dinosaure te mora bježati kako bi spasila život. Ipak, uspiju pronaći izlaz te uloviti jednog Brontosaura i dovesti ga u London. Ipak, dinosaur tamo poludi, izmakne kontroli te napadne prolaznike. Na kraju pobjegne u rijeku Temzu.

Filmska ekipa

• Harry O. Hoyt, redatelj
• Bessie Love kao Paula White
• Lewis Stone kao John Roxton
• Wallace Beery kao Profesor Challenger
• Lloyd Hughes kao Edward Malone

Zanimljivosti

• Pri premijeri je film trajao preko 100 minuta ali je velik dio bio izgubljen pa je ostala samo verzija u trajanju od 60-ak minuta.^[2] Naime, film je snimljen tijekom nijemog razdoblja, a kada je 1927. prvi put predstavljen zvučni film, donijeta je nevjerojatna odluka o uništenju svih primjeraka "Izgubljenog svijeta" pošto su producenti planirali snimiti zvučnu verziju, koja pak nikada nije snimljena.^[3] Ipak, 1992. se slučajno otkrio negativ u Češkoj pa se restaurirala stara verzija.
• Izgubljeni svijet je revolucionirao specijalne efekte upotrebom stop motion animacije, te je tako omogučio nastanak filma King Kong (1933), a taj je pak inspirirao buduči rad Raya Harryhausena.

Popis dinosaura na filmu

Kratak isječak iz filma u kojem su uz pomoć vizualnih efekata dočarani dinosauri

• Agathaumas (^[4] u sceni bitke sa Tyrannosaurom)
• Allosaurus (glavni mesožder, napada Trachodona, Triceratopsa i Brontosaura)
• Brachiosaurus (u sceni vulkanske erupcije, kojeg napada Allosaurus)
• "Brontosaurus" (nakon borbe sa Allosaurom, zarobljen je i odveden u London)
• Pteranodon (prva prethistorijska životinja koju vide istraživači kada leti)
• Stegosaurus (bježi od erupcije vulkana, kao i druge životinje)
• Trachodon (plijen Allosaura)
• Triceratops (u sceni krda, te sposoban boriti se sa Allosaurom)
• Tyrannosaurus^[5]
• Toxodon (mladog pojede Pteranodon)

Kritike

Almar Haflidason je u svojoj recenziji napisao:

"Scenarij je napisan zamorno kako ne bi bilo potrebno upotrijebiti specijalne efekte, no genij Willis O'Brien je stvorio takve uvjerljive filmske dinosaure da su dijelovi scenarija izbačeni kako bi film imao više mjesta za njegov rad. Iako film nije toliko uzbudljiv kao "King Kong", ipak je daleko ispred svojeg vremena".^[3]

Ken Hake je također hvalio film:

"Iznimno zabavan, makar nespretan nijemi film sa specijalnim efektima".

Dennis Schwartz je zaključio:

"Veličanstveni specijalni efekti Willisa O'Briena, koji je kasnije učinio isto za "King Konga", čine ovaj film obaveznim gledanjem za filmske povijesničare".

Mark Bourne je napisao:

"Kako se film danas drži? Uglavnom poprilično dobro, pogotovo ako se gleda iz perspektive povijesti kinematografije. Rečenica iz originalne recenzije Life magazina još uvijek vrijedi i danas - Tehnološki gledano, Izgubljeni svijet je veličanstven. Dramaturški, nije ništa osobit".^[6]