The Shape of Things to Come
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
The Shape of Things to Come (srpskohrvatski: ), ponekad prevođen i kao Obrisi budućnosti, je science fiction roman britanskog pisca H. G. Wellsa originalno objavljen 1933. godine. Po svom stilu je daleko bliži eseju, odnosno u njemu je Wells kroz fiktivne zabilješke diplomata iz 2106. godine pokušao opisati buduću historiju svijeta od 1940. do 2036. godine, odnosno pokušati dati vlastito mišljenje o najvećim problemima s kojima će se u tom periodu suočiti čovječanstvo i načinima na koje se ona moraju riješiti. Wells je u svom tekstu opisao izbijanje novog svjetskog rata koji će trajati decenijama, završiti bez pobjednika te toliko iscrpiti i opustošiti svijet da u njemu počinje novo mračno doba; uništenu civilizaciju, na kraju, obnavlja benevolentna "Diktatura zraka", odnosno grupa tehnokratskih naučnika koji, koristeći jedine preostale avione, postepeno nameće svjetsku vladu, iskorjenjuje organizirana religiju i sve nacije utapa u zajednicu kojom će vladati utopijski mir. Iako manje poznat od ranijih Wellsovih radova, smatra se kako je Things to Come imao izuzetan uticaj na brojne SF-pisce, odnosno neke od klasičnih djela žanra, kao što je Fondacija (Zadužbina) Isaaca Asimova.
The Shape of Things to Come je samo tri godine kasnije poslužio kao predložak za film Things to Come Williama Camerona Menziesa, koji se smatra jednim od prvih SF-epova, odnosno klasičnim ostvarenjem SF-filma. Godine 1979. je roman ponovno ekraniziran u Kanadi pod naslovom H. G. Wells' The Shape of Things to Come.
Wellsovom tekstu je počast odana u naslovima brojnih pjesama, kao i epizode The Shape of Things to Come TV-serije Lost.
Remove ads
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads