Južni Han
From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Južni Han (pojednostavljeni kineski: ; tradicionalni kineski: ; pinyin: Nán Hàn) je bila kineska država (kraljevstvo) koja je postojala na obalama južne Kine i sjedištem u današnjem Guangzhouu od 917. do 971. godine.
Osnovao ju je Liu Yan, gospodar rata, odnosno guverner Guangzhoua koji je na to mjesto bio 905. postavljen od strane tadašnje carske dinastije Tang. Za razliku od drugih guvernera, koji su iskoristili propast dinastije 907. da proglase nezavisnost, Liu Yan je formalno ostao odan dinastiji Kasniji Liang, prvoj od Pet dinastija koje su vladale sjevernom i (nominalno) ostatkom Kine. Tek nakon njegove smrti, brat Liu Yan 917. je naslijedio mjesto guvernera, a potom proglasio nezavisnu državu Veliki Yue, a sebe vladarom nove carske dinastije, tvrdeći da potiče od dinastije Han. Godinu dana kasnije je državu preimenovao u Veliki Han, ali je historičari nazivaju Južni Han.
Teritorija države je sadržavala obalna područja današnjih provincija Guangdong i Guangxi, otok Hainan, kao i današnji sjeverni Vijetnam oko Hanoja. Na sjeveru i zapadu se graničila sa državama Min, Chu i Južni Tang, a na jugu sa ne-kineskom Kraljevinom Dali. Njeni pokušaji da pod svojom vlašću održi Vijetnam, međutim, nisu urodili plodom, te je Vijetnam od 939. bio nezavisan.
Od 960. godine, kada je na vlast na sjeveru Kine došla dinastija Song, Južnom Hanu je bilo sve teže odupirati se njenim nastojanjima da ponovno ujedini Kinu. Konačno su vladari Južnog Hana 971. priznali dinastiju Song za svoje poglavare, čime je Južni Han prestala postojati.
Remove ads
Vladari
Remove ads
Literatura
Vanjske veze
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads