Željezni križ
From Wikipedia, the free encyclopedia
Željezni križ iliti gvozdeni krst (njemački: Eisernes Kreuz) je bio vojno odlikovanje nekadašnje Pruske, a kasnije njemačko odlikovanje. Osnovano je od pruskoga kralja Fridrika Vilima III., a prvo dodijeljivanje dogodilo se 10. ožujka 1813. u Breslauu (sada Wrocław, Poljska). Željezni križ dodijeljivan je tijekom Napoleonskih ratova, Francusko-pruskog rata, Prvog svjetskog rata i Drugog svjetskog rata. Poslije Drugog svjetskog rata, Željezni križ je zamijenjen Saveznim križem za zasluge (njem. Bundesverdienstkreuz), koji je ujedno najveće vojno i civilno odlikovanje Njemačke te se dodjeljuje kao inačica za vojne ili civilne zasluge.
Željezni križ | |
---|---|
Osnovne informacije | |
Dodjeljuje | Pruska Njemačko Carstvo Treći Reich Njemačka |
Dodjeljuje se za (zasluge) |
hrabrost |
Dodjeljuje se (nositelji) |
vojno osoblje |
Stupnjevi | Željezni križ 1. stupnja Željezni križ 2. stupnja Viteški križ željeznog križa Veliki križ željeznog križa (1939.) |
Statistike | |
Datum osnutka | 10. ožujka 1813. |
Istaknuti nositelji | Adolf Hitler Gebhard von Blücher Paul von Hindenburg Erwin Rommel Svetozar Borojević |
Željezni križ je bio vojno odlikovanje, dodijeljivano je i civilima koji su bili u vojnim funkcijama. Kao primjer, civilni pilot Hanna Reitsch je odlikovana Željeznim križem I. stupnja tijekom Drugog svjetskog rata za hrabrost kao pokusni pilot i bila je jedna od dvije žena koje su odlikovane Željeznim križem.