Martin Hajdeger
немачки филозоф / From Wikipedia, the free encyclopedia
Martin Hajdeger ( ;[11][12][13][11] 26. septembar 1889 — 26. maj 1976) je bio nemački filozof.[14] Posebno značajan je Hajdegerov doprinos tumačenju Ničeovog dela. Hajdeger je odlučujuće uticao na formiranje mnogih filozofskih pravaca postmoderne, ali i izazivao kontroverze svojim vezama sa nacistima tokom ranih tridesetih godina. Uz Huserla Hajdeger se smatra za najuticajnijeg filozofa kontinentalne tradicije.
Martin Hajdeger | |
---|---|
Datum rođenja | (1889-09-26)26. septembar 1889. |
Mesto rođenja | Meskirh, Nemačko carstvo |
Datum smrti | 26. maj 1976.(1976-05-26) (86 god.) |
Mesto smrti | Frajburg, Zapadna Nemačka |
Škola filozofije | Kontinentalna filozofija fenomenologija hermeneutika ontološka hermeneutika[1] hermeneutska fenomenologija (rano)[2] transcendentalno hermeneutska fenomenologija (kasnije)[3] egzistencijalizam egzistencijalna fenomenologija[4] |
Ideje |
|
Uticaji od | |
Potpis |
U Hajdegerovom fundamentalnom tekstu Biće i vreme (1927), „Dazajn“ je predstavljen kao termin za određeni tip bića koju ljudi poseduju.[15] Dazajn je prevedeno kao „biti tamo“. Hajdeger veruje da Dazajn već ima „predontološko“ i neapstraktno razumevanje koje oblikuje način na koji živi. Ovaj način postojanja on naziva „biti u svetu“. Komentatori su primetili da su Dazajn i „biti u svetu“ jedinični koncepti u kontrastu sa gledištem na „subjekt/objekat“ racionalističke filozofije još od vremena Renea Dekarta. Hajdeger koristi analizu Dazajna da pristupi pitanju značenja bića, koje Hajdegerski učenjak Majkl Viler opisuje kao „zabrinutost zbog onoga što čini biće razumnim kao bića“.[16]
Hajdegerov kasniji rad obuhvata kritiku stanovišta, uobičajenog u zapadnoj tradiciji, da je cela priroda „stalni rezervat“, kao da je deo industrijskog inventara.[17][18]
Hajdeger je bio član i podržavao nacističku stranku.[19][20] Postoje kontroverze oko odnosa između njegove filozofije i njegovog nacizma.[21][22]