Realna unija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Realna unija je veza dve ili više (suverenih) država koje imaju neke zajedničke institucije, ali (za razliku od političke unije) nisu ujedinjeni u jednu državu, tj. zadržali su prava suverenih država.
Realna unija se razvila iz personalne unije i ona predstavlja čvršći oblik povezivanja država. Razlika je i u u stalnosti veze prema osobi vladara, pa dolazi i do obavljanja nekih zajedničkih poslova). Može nastati i sklapanjem međunarodnog ugovora između država koje ulaze u realnu uniju ili ustavnom transformacijom neke države.
Pored zajedničkog vladara, po pravilu na uniju su prenesi i spoljni poslovi (tako da države članice prema spolja nastupaju kao jedan pravni subjekt u međunarodnim odnosima, mada su to ipak odvojene međunarodne jedinice) i poslovi vojske.
Termin 'realna' označava da se radi o stvarnoj uniji, a ne o kraljevskoj, tj. personalnoj uniji (eng. royal/real, port. real).
Ovaj oblik složene države pripada prošlosti i danas ga nije moguće sresti.
Najčešći oblik realne unije je vezan uz oblast carina, te se naziva carinska unija. Najpoznatiji primer je carinska unija između Švajcarske i Lihtenštajna.
Obeležja realnih unija su prema tome:
- zajednički vladar (monarh), jer su se unije istorijski javljale kao monarhističke zajednice
- u međunarodnim odnosima istupa kao jedinstven međunarodnopravni subjekt (pojednostavljeno: deluje kao jedna država, ako ima zajedničke spoljnopolitičke funkcije)
- zajedničke funkcije članice realne unije ostvarile su na osnovu međunarodnog ugovora
- članice realne unije samostalno obavljaju svoje vlastite funkcije (prvenstveno zakonodavstvo, sudstvo i uprava). Međutim, neka pitanja mogu rešavati unificirano, ali na osnovu zajedničkog sporazuma.