From Wikipedia, the free encyclopedia
„Za kim zvono zvoni” (engl. ) je roman američkog književnika Ernesta Hemingveja, napisan 1939. na Kubi a objavljen 1940. Smatra se jednim od poznatijih ostvarenja u Hemingvejovoj karijeri. Žanrovski se određuje kao istorijski i ljubavni roman u kojem se pripoveda o doživljajima američkog profesora španskog jezika Roberta Džordana tokom Španskog građanskog rata, gde učestvuje kao dobrovoljac na strani levičarskih, antifašističkih snaga protiv fašista Fransiska Franka. Hemingvej je roman zasnovao na sopstvenim iskustvima u pomenutom ratu, gde je boravio u ulozi ratnog dopisnika za američke novine.
Nastanak | |
---|---|
Orig. naslov | For Whom the Bell Tolls |
Autor | Ernest Hemingvej |
Zemlja | SAD |
Jezik | srpski |
Sadržaj | |
Žanr / vrsta dela | Ratni roman |
Mesto i/ili vreme radnje | Španija; Španski građanski rat |
Izdavanje | |
Izdavač | Prosveta |
Klasifikacija | |
? | 978-0-09-990860-9 |
Hemingvej je naslov „Za kim zvono zvoni” preuzeo iz XVII poglavalja knjige „Meditacije u kriznim trenucima” šesnaestovekovnog engleskog književnika Džona Dona. Početak drugog pasusa XVII meditacije, u kome se razmišlja o značenju pogrebnih zvona i odakle je preuzeta ova rečenica, glasi: Nijedan čovek nije ostrvo, celina za sebe; svaki čovek delić je kontineta, deo kopna. Kad more otrgne grumen, Evropa postaje manja, baš kao što se sa grebenom dešava, baš kao što se s palatom prijatelja tvog ili tvojom dešava: smrt čoveka svakog kopni i mene, jer i ja u rod ljudski spadam, i stoga mi uopšte dato nije da znam za kim zvono zvoni; zvoni za tobom.[1] Ovaj odlomak preuzet je za epitaf romana.
Robert Džordan je američki profesor čija je misija da digne most u vazduh u blizini španske pokrajine Segovije zbog republikanske ofanzive u tom području. Problem je u tome što napad na most mora da bude tačno vremenski izveden u skladu sa ofanzivom. Kroz priču, pratimo Džordana dok se probija noću kroz neprijateljske linije u pratnji Anselma da bi došao do gerilske grupe u planinama Segovije. Tu upoznaje Mariju i zaljubljuje se na prvi pogled, a i ona u njega. Ali, ta rastuća ljubav ga oslabljuje kao vojnika, jer sada ima zbog čega da živi, za razliku od pre, i počinje strahovati za svoju budućnost. Snagom volje uspeva da potisne svoje strahove. Tokom idućih dana, počinje detaljno da planira eksploziju mosta. Sve više dolazi do izražaja sukob Roberta Džordana i Pabla oko mosta i samog vođstva grupe. Pablo zadnje večeri beži sa delom dinamita i tehnikom za aktiviranje eksploziva i skoro upropašćuje celu misiju. Pablo se ipak sutra ujutro vraća s pojačanjem, povećavajući na taj način njihovu šansu za uspeh, ali pošto je žice i kutiju za eksploziv bacio u reku, gerilcima je ostao samo dinamit, koji moraju aktivirati ručnom bombom, na puno teži i opasniji način. Džordan uspeva da uništi most, ali Anselmo i još nekoliko ljudi iz grupe umiru u akciji, a Džordan je ranjen (slomljena mu je noga). Kako zna da ne može bežati u takvom stanju, govori ostalima da odu bez njega. Umesto samoubistva on bira da pomogne ostalima, želeći da uspori fašiste ubistvom njihovog oficira, u čemu i uspeva. Roman se završava u trenutku kad se oficir uspinje uz brdo, a Džordan ga je naciljao.
Glavna tema je smrt. Ona povezuje sve likove, jer su svi na neki način iskusili smrt u ratu, bilo da se radi o ubijenim roditeljima (Marija i Hoakin), ubistvima vlastiom rukom (Pablo i Robert) ili strahu za vlastiti život koji većina likova proživljava u određenoj meri. Samoubistvo ili borba do smrti jedine su prihvatljive opcije u slučaju poraza, nema izlaza. Sva ta ubijanja, mučenja, silovanja predstavljaju ratnu realnost koja stvara u čitaocu doživljaj mučnine, tragedije i besmislenosti rata. Rat je takođe jedna od važnih tema, blisko vezana uz smrt. Nema polarizacije dobri-zli. I komunisti i fašisti na kraju čine iste zločine, a i sa obe strane ima dobrih i loših ljudi, o tome Džordan mnogo razmišlja i raspravlja s Anselmom. Tu je i ljubav kao paralelna priča ratnim zbivanjima, o kratkotrajnoj ali intenzivnoj vezi Roberta i Marije. Ali, uprkos svim svojim naporima, Robert i Marija ne mogu se odupreti sudbini - nesrećno se razdvajaju na kraju romana.
Godine 1943. snimljen je prema romanu istoimeni film sa Garijem Kuperom i Ingrid Bergman u glavim ulogama.[2] Филм је оsvojio Oskara za najbolju sporednu žensku ulogu i Zlatna Globusa za najboljeg sporednog glumca i glumicu.
Hevi metal sastav Metalika je 1984 godine objavio pesmu, koja je inspirisana ovom knjigom.[3]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.